Pluralitet aktera u Dubrovačkoj Republici: politika i društvo, institucije i praksa
Glavni cilj projekta je, na temelju arhivskih i drugih izvora, istražiti pojedince, skupine i institucije te institucionalne i izvaninstitucionalne prakse, interakciju između lokalnih vlasti, viših vlasti i svih oblika zajednica i sastavnica koje su postojale i djelovale unutar Dubrovačke Republike, u razdoblju od 14. do stoljeća do pada Republike. U 14. stoljeću politički, pravni i društveni okvir komune/Republike već je uglavnom bio oblikovan. Tada uspostavljeni obrasci pokazali su veliku vitalnost, drugim riječima, Dubrovačka Republika ne poznaje strogu odijeljenost srednjeg od ranog novog vijeka uobičajenu u historiografiji pa je za ovo istraživanje nužan širi vremenski okvir čitavog trajanja Republike. Komuna/Republika se kroz svoju povijest nije očitovala samo kao politički prostor i vlast nego i kao prostor različitih društvenih i kulturnih mreža i praksi. Unutar političkog, pravnog, gospodarskog, društvenog i vjerskog okvira djelovao je čitav niz društvenih aktera koji su bili nosioci jednako kontinuiteta kao i promjena. Cilj je projekta otkriti te ljude kao aktivne subjekte vlastitog života i kreatore svoje zajednice, kao i ispitati načine njihova okupljanja i organiziranja te utvrditi načine na koje su razne formalne i neformalne skupine utjecale na oblikovanje globalne politike. komune/Republike. Projekt će nužno propitivati konsolidaciju političkog statusa komune/Republike počevši od 14. stoljeća pa do njezina pada, s ciljem da se razjasne načini transformacije jedne od srednjovjekovnih dalmatinskih gradskih općina u jedinstveni grad-državu koji je odlikovala trajna i stabilna samouprava, teritorijalni integritet, institucionalna učinkovitost i društveni konsenzus. No projekt predlaže i pogled iza institucionalnog djelovanja, na različite prostore i oblike zajedništva, položaj pojedinaca i skupina u društvu s motrišta njihovog djelovanja, društvenog kapitala koji su stvarali, njihovih višedimenzionalnih identiteta. Dubrovnik kao grad-država, odlikovao se ne samo stoljećima usavršavanim institucionalnim okvirom nego i osobitim odnosom zajednice i pojedinaca. Stoga predloženi projekt ima za cilj obuhvatiti različite skupine i pojedince koji su tijekom trajanja Dubrovačke Republike, od srednjeg vijeka pa do početka 19. stoljeća na različite načine oblikovali njezin institucionalni razvoj, gospodarski prosperitet, političku i pravnu kulturu, duhovnost, materijalnu kulturu, stabilno, građansko komunalno društvo. Projekt će ponuditi novu perspektivu u pristupu gradu-državi, ukazujući na multifokalnost, na mnoštvo društvenih aktera i njihovog utjecaja na društvo, što očekivano mijenja, odnosno proširuje historiografske definicije političke i društvene akcije. Na taj će se način, na temelju obimne neistraživane i neobjavljene arhivske građe i drugih izvora podataka, dati obogaćenu perspektivu koja će uroditi cjelovitijom slikom grada i njegovih stanovnika u svoj društvenoj složenosti.
Projektni tim namjerava rekonstruirati interakcije vladajućih i alternativnih aktera i različite mogućnosti i načine njihova djelovanja, uz usporedbu s podacima iz dalmatinskih i talijanskih gradova. Odgovorit će se na pitanja koliko i kako su na različite aspekte društva utjecale društvene elite – vlastela i trgovačka elita, a koliko i ostale skupine i pojedinci, zanemareni u dosadašnjim istraživanjima. Projektni tim istražit će implicitne „društvene ugovore“, to jest djelovanje vlasti u smjeru općeg dobra putem različitih načina pogodovanja stanovništvu. Podrazumijeva se istraživanje različitih oblika okupljanja i organiziranja – bratovština, samostana, susjedstva, obitelji, poslovnih udruženja te različitih oblika ugovornih odnosa. Cilj je također istražiti i pojedince – trgovce, pripadnike klera, obrtnike, pomorce, umjetnike, žene, strance, siromahe, isključene i druge, te njihova iskustva i specifične okolnosti i načine djelovanja. Istraživanje podrazumijeva široko shvaćen pojam političkog i društvenog djelovanja i stvaranja društvenog kapitala te uključivanje različitih društvenih slojeva. Svaki pojedinac živio je unutar višestrukih mreža pripadnosti unutar i izvan komune. To je potrebno dublje istražiti, s osobitim naglaskom na slabije primjetne društvene obrasce, zakrivene čvrstim, aristokratskim institucionalnim okvirom i normativnim aktima koji stvaraju previše statičnu i shematsku sliku u odnosu na dinamičnost prošle stvarnosti. Društvo Dubrovačke Republike nije bilo statičan, jednostavan zbroj rigidno odijeljenih staleža, naprotiv, postojao je širok raspon međusobno isprepletenih društvenih pozicija i uloga. Pojedinac je u tom društvu pripadao raznim skupinama i njegov se položaj mijenjao pa ga se može razumjeti samo unutar te promjenjive mreže pripadnosti i interakcija. U nastojanju da se obuhvati čitavo društvo projekt će staviti naglasak i na kršćanstvo koje je bitno utjecalo na izgradnju identiteta dubrovačkog društva. Katolička crkva, kler, redovi i obredi igrali su veliku ulogu u nastanku mehanizama identifikacije s gradom i postizanja društvenog konsenzusa. Osobitost dubrovačke povijesti je vrlo kasni nastanak mreže župa – istražit će se razlozi i akteri tog procesa. Istraživat će se ne samo izdvojene skupine poput crkvene hijerarhije, samostana, isposnika i vjerskih korporacija nego i utjecaj učenja kršćanstva na život ukupnog stanovništva komune/Republike. Nadalje, istraživanjima prostornog okvira urbanog života rezultati projekta će ukazati na važnu ulogu ne-umjetničkih subjekata, kako u programiranju i projektiranju, tako i u izvedbi javnih građevina. Polazna je pretpostavka da je udio “nestručnjaka”, dakako pripadnika dubrovačkog patricijata, u tim procesima bio znatno veći no što se to smatra, odnosno da je osim o “društvenoj proizvodnji [urbanog] prostora” (H. Lefebvre) moguće govoriti i o “društvenoj proizvodnji arhitekture”. Kako umjetnički, tako i zanatski rad, bit će povezan s drugim aspektima društvenih odnosa i njihovih transformacija, a to je pristup koji vrlo često izostaje iz historiografskih interpretacija dubrovačkog društva.
Cilj je također Istražiti ideološku i pravnu podlogu različitih praksi kojima su se interes i autonomija zajednice usklađivali s interesima i autonomijom pojedinaca i skupina te posljedice promišljenih ideoloških temelja i pravne regulative na politiku, društvo i stanovništvo Republike. Projektni tim će istražiti norme kao poveznice složenog društvenog i kulturnog konstrukta. Društveni i kulturni procesi svih azina utjecali su na normativni sustav i obratno, tako da se participativnost planira istraživati ne samo u sferi političkog odlučivanja nego svakovrsnog djelovanja različitih društvenih aktera. Kroz normativne i programatski obojene izvore (kronike, ali i zapisnike vijeća i objave vlasti) cilj je istražiti na koje se načine dolazilo do mišljenja građana i kolika je i kakva bila mogućnost njihova utjecaja na život zajednice. Nova istraživačka perspektiva obuhvatit će i već prilično istražene elite, no revidirajući i dopunjujući spoznaje o njihovom društvenom djelovanju, kao i poimanje pravde, zakonodavstvo te sudstvo, represivni aparat i druge prakse pomoću kojih je komunalna vlast dovodila u ravnotežu neuralgične točke. Naizgled čvrsto definirano i strogo hijerarhizirano dubrovačko komunalno društvo de facto je počivalo na stalnim otvorenim ili prešutnim napetostima i pregovorima, na praćenju javnog mnijenja i reagiranju na njega poticajima, ali i normativom, sankcijama, stegom i represijom. Formalnim i neformalnim putevima vladajuća elita je osiguravala društveni konsenzus koji je vezivao različite pojedince i skupine uz politički projekt komune/Republike. Već sama činjenica preventivnog djelovanja općinskih vlasti prema nekim društvenim skupinama implicira njihovo političko i društveno značenje kao aktera koji su sudjelovali u organiziranju i oblikovanju gradskog života, iako nisu imali pravo političkog odlučivanja i donošenja zakona. Isti pristup odnosi se i na institucije koje su funkcionirale kao okosnica zajednice, prostor javnog manifestiranja društvenih praksi. U izgradnji zajednice, uz elitu, na svoj su način sudjelovali svi stanovnici, ljudi različitog društvenog položaja, pa i oni na rubu ili ispod crte siromaštva. Oni često izmiču pozornosti
historiografije, što zbog male utjecajnosti, što zbog oskudice izvora. No, bogatstvo Arhiva Republike omogućuje istraživački zahvat i u taj segment društva. U okviru projekta stoga je predviđeno istraživanje karitativnih praksi i ustanova te zdravstvene politike komune, u interakciji političkih aktera koji su donosili odluke, stručnog osoblja i samog stanovništva.
Projektni tim će istražiti i pluralitet i heterogenost aktera u vanjskoj politici uključujući u naizgled autonomno polje političkog ili „državnog“ i aktere koji formalno tom polju nisu pripadali te ponuditi složenije razumijevanje funkcioniranja politike i države. Na nov će se način promišljati dubrovačka diplomacija polazeći od toga da je vanjska politika Republike bila artikulirana kroz kompleksnu međuigru institucija, utjecajnih pojedinaca i raznih interesnih skupina (mnogi od njih nisu pripadali vladajućoj patricijskoj eliti). Djelovanje brojnih pojedinaca izlazilo je iz okvira same komune/Republike, kroz gospodarsku, kulturnu, vjersku i političku razmjenu s jadranskim, sredozemnim i europskim svijetom. Taj će aspekt biti dio projektnih istraživanja, posebno kada se radi o važnim diplomatskim odnosima s Venecijom, Genovom, Španjolskom, Rimskom kurijom i Osmanskim Carstvom. Projektna istraživanja ukazat će na utjecaj najšire populacije na artikulaciju vanjske politike kroz javno mnijenje, glasine, satire, propovijedi i slično – sve u svemu, kroz razne oblike neformalnog iskazivanja političke volje i pritiska na vladajuće. Nastavno na to, istražit će se društveni procesi i vojno-diplomatski zapleti u posljednjoj fazi povijesti Republike, početkom 19. stoljeća kada se pod utjecajem Napoleonova uspona i dominacije u Europi događa kriza i politički slom Dubrovačke Republike i njezine stare staleške unutarnjopolitičke matrice i diplomatske prakse.
Voditeljica: prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer, HAZU, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju,
Suradnici:
- Akademik, Stjepan Ćosić, Institut za migracije i narodnosi
- Dr. sc. Antun Koncul, Arhiv Dubrovačke biskupije
- Dr. sc. Rina Kralj-Brassard, HAZU, znanstvena suradnica
- Lovro Kunčević, HAZU, 1979., znanstveni suradnik
- Akademkinja Nella Lonza, HAZU, 1959.
- Dr. sc. Vesna Miović, HAZU, znastvena savjetnica u trajnom zvanju
- Izv. prof. dr. sc. Kristina Puljizević, Hrvatsko katoličko sveučilišt.
- Dr. sc. Relja Seferović, HAZU, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju
- Dr. sc. Vedran Stojanović
- Danko Zelić, Institut za povijest umjetnosti, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju