O PROJEKTU

Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća
(INTRADA) (2019.-2023.)

Projekt se oslanja na recentni trend istraživanja „konstruiranja“ prošlosti tijekom predmodernog razdoblja (npr., G. Spiegel, M., Innes, Y. Hen, C. E. Beneš), fokusirajući se na jedan specifičan način odnošenja spram te prošlosti – tradicionalizam. Cilj projekta jest ispitati različite artikulacije tradicionalizma i njihove posljedice po politiku, društvo i stanovništvo predmodernog Dubrovnika. Pojam tradicionalizam ovdje označava specifičan mentalitet koji prošlost shvaća kao normativnu, odnosno kao ideal naspram kojeg treba vrednovati i/ili mijenjati sadašnjost. Tu ideju o normativnosti prošlosti često je pratila izrazita sumnjičavost prema inovaciji, prema onome što nije legitimirano prošlošću (najčešće „običaji predaka“, „zlatno doba“, „drevni ustav“). Takav tradicionalistički mentalitet utjecao je na mnoge aspekte života u predmodernom razdoblju: od ideologije i institucija, preko gospodarstva i društvenih običaja, sve do demografskih trendova i kulture. Cilj ovog projekta je da objasni taj duboki utjecaj tradicionalizma i to na sintetički način, kroz koordinirano interdisciplinarno istraživanje šesnaest povjesničara politike, društva i stanovništva.

U metodološkom smislu u projektu se tradicionalizam propituje na dvije razine. Prva razina jest analiza tradicionalističke ideologije i tradicionalističkih konstruiranja prošlosti (stvaranja mitova); preciznije rečeno, ta prva razina bavi se diskurzivnim i simboličkim aspektom, ispitujući reference na prošlost kao normu u historiografiji, službenim dokumentima, pravnim i filozofskim tekstovima. No, uz taj važan, ali već standardan pristup, druga razina projekta otvara novo i mnogo kompleksnije pitanje. Ona se bavi prošlošću kao normom, odnosno posljedicama takve konstruirane prošlosti po društvo i politiku. Drugim riječima, drugi glavni cilj projekta jest analizirati načine na koje su konceptualizacije prošlosti utjecale na različite političke i društvene prakse, načine na koje je normativnost prošlosti obilježavala razna područja urbanog života.

Još jedan izrazito originalan aspekt projekta jest da se bavi ne samo onime što je percipirano kao „staro“, nego i onime što je percipirano kao „novo“ – u smislu da nije imalo prošlosti, da nije legitimirano tradicijom. Samo izučavanje međuodnosa „starog“ i „novog,“ tradicionalizma i inovacije, omogućava potpun uvid u razne oblike i mehanizme tradicionalizma. Stoga važan dio projekta čini istraživanje inovacije, njenih promicatelja, načina na koje je bila vrednovana i opravdavana, kao i modaliteta njene recepcije, ako se radilo o preuzimanju iz druge sredine.

Uz iznimno relevantnu i par excellence interdisciplinarnu temu, projekt ima još dvije važne prednosti. Prva je longue durée perspektiva od otprilike šest stoljeća – koja prati dostupnost dubrovačkih dokumenata – a koja će omogućiti uvid u promjene tijekom izrazito dugog vremenskog razdoblja. Druga prednost projekta jest fokus na Dubrovnik koji predstavlja izvrsnu studiju-slučaj za ovakvo istraživanje: radilo se o izrazito tradicionalističkoj sredini koja je, povrh toga, izvrsno dokumentirana.

Sve u svemu, glavni cilj projekta jest istražiti tradicionalizam predmodernog Dubrovnika ispitujući: a.) različite diskurzivne artikulacije; b.) tvorce, svrhe i kontekste; c.) posljedice po politiku, društvo i stanovništvo; d.) interakcije s raznim vrstama inovacije.

Uz ovaj usko znanstveni cilj, projekt također ima i dva šira cilja: prvo, unaprijediti vidljivost i međunarodnu umreženost hrvatske historiografije kroz diseminaciju projektnih rezultata; drugo, unaprijediti istraživačke vještine i mogućnosti zapošljavanja doktoranada angažiranih na projektu.

Što se tiče rezultata projekta, istraživački tim će organizirati tri radionice i jednu međunarodnu konferenciju, koji će služiti za konzultiranje vanjskih stručnjaka, ali i diseminaciju znanstvenih nalaza. Također, projekt će rezultirati s minimalno šesnaest izvornih znanstvenih radova i četiri znanstvene monografije. Konačno, projekt će surađivati sa Sveučilištem u Dubrovniku, angažirajući studente u različitim istraživačkim i organizacijskim aktivnostima.

Galerija slika

Publikacije