Jasenka Maslek, Zemlja i ljudi: Vinogradarstvo na poluotoku Pelješcu u 19. i 20. stoljeću

maslek-omot.cdrJasenka Maslek, Zemlja i ljudi: Vinogradarstvo na poluotoku Pelješcu u 19. i 20. stoljeću. Zagreb-Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku: 2016, 264 str.
Knjiga Jasenke Maslek donosi pregled razvoja pelješkog vinogradarstva i njegov utjecaj na razvitak stanovništva od pada Dubrovačke Republike do kraja 20. stoljeća. Knjiga je podijeljena u osam poglavlja i kronološki prati isprepletenost gospodarskih i demografskih promjena i njihovu ovisnost o političkim, društvenim i kulturnim procesima. Kao polaznu istraživačku bazu, na temelju koje su se odredile ukupne površine pod vinogradima u prvoj polovici 19. stoljeća, autorica je koristila podatke iz operata katastra Franje I. Podaci iz katastra su sveobuhvatni i precizni, a iznimno su značajni jer dokazuju kako je pelješko vinogradarstvo vrhunac razvoja dostiglo sredinom 19. stoljeća i površine koje su iskazane u katastarskim izvješćima najveće su koje je Pelješac ikada imao. Tome je značajno pridonijelo i pomorstvo, odnosno pomorski kapital, koji se uvelike ulagao u zemlju, održavanje vinograda i njihov razvoj.
Pored arhivskih izvora, poput statističkih podataka Dubrovačke trgovačko-obrtničke komore, statističkih godišnjaka, ljetopisa i brošura, Jasenka Maslek je za prikaz proizvodnje i trgovine vinom koristila i nekoliko sačuvanih obiteljskih zbirki i lokalnih trgovačkih dužničkih knjiga. Analizom obiteljskog kućnog troška, vjerovničko-dužničkih knjiga i raspoloživih mjesnih kronika prikazana je, između ostalog, pelješka svakodnevica u posljednjem desetljeću 19. i početkom 20. stoljeća. Također, usporedbom tadašnjih cijena prehrambenih proizvoda (pšenice, šećera, brašna, mesa ili ribe) i prodajnih cijena vina, procijenjena je kupovna moć i financijska mogućnost tadašnjeg stanovništva. Uz pomoć spomenutih izvora iz privatnih obiteljskih arhiva premostilo se nepostojanje statističkih podataka o udjelu vinograda, proizvodnji vina tijekom prve polovice 20. stoljeća i, kako sama autorica u predgovoru knjige zaključuje: “Bile su to najvažnije kockice koje su upotpunile, čak i odredile okvir i smjer slaganja mozaika o životu i radu na zemlji, o trudu i muci pelješkoga vinogradara”. Pored navedenih izvora, Maslek je određene običaje, popot ponosa – organiziranog načina pregona vina iz konoba vinogradara do najbliže luke, potkrijepila slikovitim iskazima kazivača koji ilustriraju svakodnevicu i način života peljeških vinogradara u okviru ovog seoskog običaja međusobne solidarnosti nastalog iz nužde u uvjetima oskudice.
Knjiga je posvećena zemlji i ljudima poluotoka Pelješca, područja na kojem se u višestoljetnom razdoblju nastojalo preživjeti uz jedinu poljoprivrednu kulturu koja je mogla opstati na škrtoj zemlji – vinovu lozu. Knjiga je nastala kao doktorska disertacija u okviru doktorskog studija “Povijest stanovništva”, a zbog svoje iznimne vrijednosti pretočena je u knjigu u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Irena Ipšić