Predstavljena knjiga prof. dr. sc. Slavice Stojan
Ombla, vile i vilani uzbudljiva je priča o Rijeci dubrovačkoj i njezinim stanovnicima tijekom dugih stoljeća postojanja Dubrovačke Republike, polovnicima i težacima, brodarima i brodaricama, ribarima i pastirima koje su njihovi gospodari dubrovački plemići nazivali vilanima. Vilan je bila označnica za seljaka, kmeta, pa čak i divljaka. Knjiga je to o dubrovačkoj vlasteli koja je uz obale zaljeva Rijeke dubrovačke gradila kuće gospodara okružene vrtovima i visokim zidovima na imanjima koja su se pružala od obale prema obroncima brda u zaleđu. Priča je to o trapljenju zemlje zbog boljeg uroda, o vinogradima i pudarima, ribarskim svađama i borbi za svaki snop suhog pruća koji je spašavao od gladi i zime.
Najintrigantniji dio te zajedničke povijesti odvijao se iza visokih zidova kamenih dvora dubrovačke vlastele koji su mirisali na rogače i oskoruše i u koje se pospremala ljetina i pohranjivalo mlado vino koje je nakon zrenja završavalo u stranjevima i gradskim tovijernama na radost i zadovoljstvo i domaće čeljade i prolaznika, ali i putnika namjernika koje su putovi trgovine vodili u Grad. Iza tih debelih zidova zbrajali su se dohoci od unosnih poslova manufakture sukna na Tenturiji, valjaonice bakra i prodaje bakrenih kotlova na izvoru Omble, koncesije brodarice i udjela u ribarskim mrežama, dogovarale su se udadbe i ženidbe, skrivale se suze i bolesti, pisali se latinski i hrvatski stihovi poslanica, zamišljale se scenografije renesansnih pastorala i baroknih epova. Rijeka, u koju su uvijek sve do današnjeg dana zalazili i zalaze delfini odavna je poistovjećena s mitskim Arionom koga su delfini spasili od utapljanja, a on spjevao himnu bogu Posejdonu. Rijeka je i mnogo više od Arionove pjesme, od prošlosti i mita, ona je hrvatska humanistička kolijevka u kojoj su nastala ponajveća djela starije hrvatske književnosti.
Knjiga je obajvljena u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, a predstavit će je Inge Belamarić, prof., prof.dr.sc. Joško Belamarić, dr.sc.Ivana Lazarević, fra Josip Sopta i autorica prof.dr.sc.Slavica Stojan.
Tekst i fotografije su preuzete sa stranice Matice hrvatske – Ogranak Dubrovnik.
