10. svibnja 2012.

Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održanoj 10. svibnja 2012. godine u Zagrebu, upravitelj Zavoda prof. dr. Nenad Vekarić izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije.

29. i 30. studenoga 2011.

Pozivamo Vas na DANE OTVORENIH VRATA HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI u utorak i srijedu 29. i 30. studenoga 2011. godine od 10 do 18 sati.

Posjetite nas u Sorkočevićevom ljetnikovcu na Lapadu. 

23. listopada 2011.

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjiga  Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, izdanih u 2011. godini.

Predstavit će se sljedeća izdanja:

ANALI ZAVODA ZA POVIJESNE ZNANOSTI HAZU i DUBROVNIK ANNALS

ODLUKE DUBROVAČKIH VIJEĆA 1395-1397.
(autor: Nella Lonza)

ČUDAN TI JE ANIMAO ČOVJEK. RASPRAVE O MARINU DRŽIĆU
(autor: Milovan Tatarin)

KONAVLE U XV. STOLJEĆU
(autor: Niko Kapetanić)

VLASTELA GRADA DUBROVNIKA, knjiga 1
(autor: Nenad Vekarić)

Predstavljanje će biti u petak 28. listopada 2011. u 18,00 sati u Sorkočevićevom ljetnikovcu na Lapadu.

13. listopada 2011.

Žarko Dugandžić, doktorand poslijediplomskog doktorskog studija „Povijest stanovništva“, obranio je 13. listopada 2011. u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu doktorski rad pod naslovom „Stanovništvo općine Metković od 1825.-1918. godine“ i stekao akademski stupanj doktora znanosti.

Rad je obranjen pred Povjerenstvom u sastavu:

prof. dr. sc. Nenad Vekarić -  predsjednik povjerenstva,

prof. dr. sc. Anđelko Akrap, član,  

dr. sc.  Robert Skenderović, član. 

16. srpnja 2011.

Mr. sc. Aida Cvjetković obranila je 16. srpnja 2011. u Rektoratu Sveučilišta u Dubrovniku, doktorsku disertaciju "Dubrovački brodovlasnik Federiko Glavić" pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Stjepana Ćosića na Poslijedipolomskom studiju Povijest stanovništva Sveučilišta u Dubrovniku.

Disertacija je obranjena pred Povjerenstvom u sastavu:

prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan, Filozofski fakultet u Zagrebu, predsjednica Povjerenstva,

prof. dr. sc. Gordana Vilović, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, član Povjerenstva,

prof. dr. sc. Nenad Vekarić, Sveučilište u Dubrovniku i Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, član Povjerenstva.

13. srpnja 2011. 

Tiskan je 49. svezak Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Ovogodišnji broj sadrži dvanaest znanstvenih radova s raznorodnim temama iz dubrovačke prošlosti.
Anale otvara rad pod naslovom »Lačan ne haje toliko za ljubav: gastronomija Dunda Maroja između srednjovjekovlja i renesanse«, u kojem Jelena Ivanišević analizira opseg korištenja motiva vezanih uz prehranu u komediji Dundo Maroje, pokazuje koliki je bio utjecaj kulinarstva renesanse na jelovnike opisane u djelu, te pokušava iščitati razlike u prehrani bogatih i siromašnih slojeva koje možemo rekonstruirati iz Držićevih tekstova.
Srećko Lorger u radu »Kermes, crvac - i još neka crvena bojila«, polazeći od romanizma arapskog podrijetla alkermes, objašnjava idiome za “crvena bojila” na istočnoj strani Jadrana, različite primjene i postanja.
Na osnovu istraživanja građe iz Državnog arhiva u Zadru Lovorka Čoralić u radu »Iseljenici iz Herceg-Novoga u Zadru - tragom oporučnih spisa iz 16. i 17. stoljeća« ukazuje na djelovanje iseljenika iz Herceg-Novoga u tadašnjem glavnom gradu mletačke pokrajine Dalmacije. Iako je riječ o malom broju konkretnih dokumenata, njihova raščlamba zanimljiv je prilog poznavanju migracija i komunikacija duž istočne obale Jadrana u ranom novom vijeku.
Stjepan Krasić u radu »Prijedlozi Stjepana Gradića za prokopavanje stonske prevlake i neka njegova hidrološka razmišljanja u 17. stoljeću« obrađuje zanimljiv prijedlog dubrovačkog učenjaka i diplomata Stjepana Gradića da se prokopa stonska prevlaka kako bi dubrovački trgovački brodovi, koji su iz Stona prevozili sol u Gabelu na Neretvi, mogli nesmetano Neretvanskim kanalom do svoga odredišta, čime bi izbjegli opasnost da ih Mlečani presretnu u Stonskom kanalu i plijene njihov teret. Radovi na prokopavanju prevlake su započeti, ali su morali biti prekinuti zbog nedostatka financijskih sredstava.
Na temelju zapisa Kaznenog suda, poslovnih knjiga Hospitala milosrđa i drugih izvora koji se čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku Rina Kralj-Brassard u vrlo zanimljivom radu »Nikola (1673-1674) “komunsko dijete”« rekonstruira okolnosti života i smrti jednog štićenika dubrovačkog nahodišta. Na tom slučaju analizira odnos dojilja i povjerenih im nahoda te odnos vlasti prema zločinu počinjenu nad pripadnikom jedne marginalne skupine.
Djelo La lega dell'onestà e valore Antuna Primija (oko 1625-1703), franjevca i biskupa trebinjsko-mrkanske biskupije, analizira Relja Seferović u radu »Fantazija povijesti: legenda biskupa Antuna Primija o kralju Pavlimiru«. Primijev pseudohistoriografski pokušaj tumačenja najranije dubrovačke povijesti nastao je u vrijeme dok se grad još oporavljao od posljedica velikog potresa 1667. godine.
Viktoria Franić Tomić u radu »Što je Peraštanka Jela Bujović pisala mužu Vicku 1697. iz Dubrovnika« analizira kulturno povijesni i retorički kontekst pisma što ga je Bokeljka pisala svome u to vrijeme nevjenčanu suprugu. U jedinome tekstu koji je od nje sačuvan Jela Bujović nije pokazala neka obilježja književnog stila, ali je ostavila značajan trag o osobnoj samosvijesti. Upravo zato što je bila žena jednog u ono vrijeme često spominjana, pa i opjevana muškarca, njezin tekst dobiva na važnosti. 
Krajem 18. i početkom 19. stoljeća u Dubrovačkoj se Republici javljaju prilično brojna svjedočanstva o interesu za engleski jezik, književnost i kulturu, piše Veselin Kostić u radu »Interes za engleski jezik i kulturu u Dubrovniku uoči pada Republike«. Neka se nalaze u privatnim pismima, u kojima se govori o znanju ili učenju engleskog jezika, neka se odnose na dubrovačke prijevode engleskih tekstova, a najbrojnije pokazatelje o zračenju engleske kulture u Dubrovniku u ovom razdoblju pružaju sačuvani katalozi nekih obiteljskih knjižnica.
Stane Đivanović u radu »Bukovčeva  Konavoka u grafičkoj verziji pariške radionice Rougeron-Vignerot & Cie - geneza i morfologija« tumači genezu i morfologiju dosad nezamijećene Bukovčeve Konavoke u grafičkoj verziji radionice Rougeron-Vignerot & Cie, objavljene u pariškoj reviji L'art et la Mode 12. prosinca 1885, kao i triju međusobno povezanih predložaka djela.
U radu »Političko opredjeljivanje birača kotara Dubrovnik od 1920. do 1929. godine«, Franko Mirošević prati osnovna politička previranja na prostoru kotara Dubrovnik u razdoblju od 1920. do 1928. godine. Utvrđujući rezultate skupštinskih izbora, autor pokazuje kako je Hrvatska republikanska seljačka stranka, odnosno Hrvatska seljačka stranka, postupno ali sigurno stjecala svoje pristalice. 
Služeći se usmenom predajom živih sudionika istraživačko kulturološke ekspedicije književnika Jamesa Jonesa na otoku Mljetu 1961. godine, kao i njegovom arhivskom ostavštinom pohranjenom u Harry Ransom Humanities Research Center (The University of Texas u Austinu), Slavica Stojan u radu »Otok Mljet i dubrovački protagonisti u romanu Jamesa Jonesa Go to the widow maker« pronalazi tragove doživljaja Dubrovnika i Mljeta u njegovu romanu Go to the Widow Maker koji je nastao prema tim iskustvima, a koja je autor javnosti zatajio.
Posljednja studija objavljena u ovogodišnjim Analima je rad Marije Tomelić Ćurlin »Etimološka i leksikološka analiza romanizama iz semantičkoga polja zognja u pijavskom govoru«, u kojem prezentira leksičku građu koja tumači terminologiju zognja u jednom mjesnom govoru na poluotoku Pelješcu.
Na kraju Anala nalazi se in memoriam povjesničaru književnosti akademiku Rafu Bogišiću, te nekoliko osvrta objavljenih knjiga.
        

9. srpnja 2011. 

Nenad Vekarić, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2011.

“Dubrovački vlasteoski krug najdugotrajnija je artikulirana društvena skupina nastala na hrvatskom tlu. U desetak stoljeća, od njezinih vremenski točno neutvrđenih začetaka nakon pada Epidaura, preko prvih pisanih spomena u 11. stoljeću, formalnog završetka početkom 19. stoljeća i tragova koji još i danas postoje, ta je društvena skupina ostvarila impozantne rezultate. Stvorila je na malom prostoru i pri malom broju stanovniku iznimnu koncentraciju značajnih ljudi, uglednih državnika i diplomata, znanstvenika i umjetnika. Ti ljudi ustoličili su i održali najdugotrajniju slobodnu državu na današnjem prostoru Hrvatske. Iskoristili položaj i šansu koju im je “ponudila povijest”, stekli bogatstvo, uspostavili unutrašnju koheziju i stabilnu državnu organizaciju, “osvojili” slobodu i odigrali na svjetskoj pozornici ulogu daleko značajniju od one koja bi proistjecala iz veličine ili broja. Postigli stupanj društveno-ekonomskog razvoja koji je visoko stršao na Balkanskom poluotoku, ostavivši iza sebe na stotine umjetničkih djela, pravnih spomenika i - danas vidljiv, prepoznatljiv, u svijetu znan, na stijeni u zidinama izrezbaren - grad Dubrovnik.”
Ovim riječima završava prva knjiga Nenada Vekarića Vlastela grada Dubrovnika, koja je ovih dana tiskana u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kao 17 knjiga (i već 22. svezak) u seriji Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice. Ovo je prva knjiga u nizu koji će uslijediti, a nosi podnaslov Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva.
U prvom poglavlju (“Korijeni dubrovačkog plemstva”) autor analizira razvojne faze dubrovačkog nobiliteta, njegovo podrijetlo i prezimena. Posebna pažnja posvećuje se teritorijalnom širenju, koje je dalo impuls dubrovačkom plemstvu, zatvaranju vijeća 1332. koje je konačno definiralo vlasteoski krug. Nakon propasti Epidaura, smatra Vekarić, novo središte, Dubrovnik, “vjerojatno je bila mješavina (romanskih?, ilirskih?) starosjedilaca i epidauritanskih Romana. No, u rasponu od nekoliko sljedećih stoljeća, okružen slavenskim zaleđem, Dubrovnik je bio konstantno izložen tihim, spontanim migracijama, koje su mijenjale etničku sliku grada. Od 11. do 13. stoljeća isprepliću se romanski i slavenski elementi, stvara se zapravo jedan vid, romansko-slavenske simbioze. Kako vrijeme odmiče, romanstvo uzmiče, a slavenstvo postaje sve dominantnije.” U drugoj polovici 13. stoljeća proces slavizacije je već prelomljen, a u 14. stoljeću, nakon kuge 1348. godine i nagle velike migracije iz zaleđa, završen. Romansko i slavensko prožimanje, autor posebno analizira na vlasteoskim prezimenima, ispravljajući pritom i pogrešnu uporabu nekih vlasteoskih prezimena (primjerice Crijević, Đorđić).
Funkcioniranje vlastele ostvarivalo se istodobno kroz nekoliko razina (organizacijskih oblika), uvjetovanih rodbinskom vezom (obitelj, casata, rod), zajedničkim življenjem (kućanstvo) i staleškim okruženjem (klan). Na stabilnost tih organizacijskih oblika utjecali su običaji i moralne norme, a na njihovo “treperenje” demografska, gospodarska i politička kretanja. Te probleme autor analizira u drugom poglavlju svoje knjige (“Struktura vlasteoskog staleža”). Procjenjuje i veličinu vlasteoskog kruga. Smatra da je u trenutku zatvaranja vijeća 1332. godine plemićki status priznat velikom dijelu dubrovačkog stanovništva (preko 1600 osoba). Godine 1500. dubrovačkom je plemstvu pripadalo nešto manje od 2.000 stanovnika, a nakon toga je broj kontnuirano padao sve do pada Dubrovačke Republike kad je svega nešto više od 300 ljudi pripadalo plemićkom krugu.
U posljednjem poglavlju analizira se povijest dubrovačke vlastele u kontekstu dubrovačke povijesti kroz polustoljetne intervale.
Rad je popraćen brojnim tabličnim i grafičkim prikazima u kojima se analiziraju razni demografski pokazatelji (veličina vlasteoskog kruga i broj casata po polustoljetnim intervalima, rodnost i smrtnost, mjesečne distribucije začeća, rođenja, vjenčanja i smrti, doživljena dob dubrovačkih knezova, ženidbena dob, unakrsne ženidbe, dobna i spolna struktura), identificira i kvantificira klanovska struktura i odnos snaga u polustoljetnim intervalima od 1300. do 1800. godine.
Izlazak druge knjige Vlastela grada Dubrovnika očekuje se na jesen.

         Ivana Lazarević

2. srpnja 2011.

Iz tiska je izišla knjiga Nenada Vekarića, Vlastela grada Dubrovnika, 1. Korijeni, struktura i razvoj dubrovačkog plemstva. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2011. To je 17 knjiga (22. svezak) izdana u seriji Prilozi povijesti stanovništva Dubrovnika i okolice.

Tiskan je 49. svezak časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.