Tradicija časopisa Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku uspješno se nastavlja 57. brojem časopisa. Pred nama je sedam novih znanstvenih radova, među kojima ovaj put dominiraju sadržaji vezani uz srednjovjekovnu duhovnu i materijalnu kulturu. Tekst Zdenke Janeković Römer o kultu Sv. Stjepana Prvomučenika istražuje identitet srednjovjekovnih Dubrovčana u svjetlu svakodnevnih pobožnosti, te s obzirom na njihovo dugoročno planiranje razvitka grada i Crkve uz postupno uzdizanje dubrovačke biskupije u rang nadbiskupije. Tematski je srodan rad Nelle Lonza, posvećen crkvici i pustinjačkom stanu na Sv. Orsuli koju je sredinom 14. stoljeća podigla plemkinja Tolija Silvestro. Autorica multidisciplinarnim pristupom, temeljeći svoje zaključke na rezultatima arhivskih istraživanja kao i arheoloških nalaza, upozorava na djelovanje muškog pustinjačkog stana uz tu crkvicu u 15. stoljeću. Arheolozi Nikolina Topić, Ivana Radić, Petra Rajić Šikanjić i Mato Ilkić izlažu bogate rezultate arheoloških istraživanja višefaznog groblja kod crkve Sv. Stjepana u Pustijerni. Raščlanili su više razvojnih faza crkve, od predromaničke do barokne, pri čemu su predromanička i romanička istaknute kao najvažnije. Utvrđeno je također da je svaka od njih imala svoje pridruženo groblje. Arheološkoj tematici pripada i rad koji potpisuju Josipa Baraka Perica i Nikša Grbić, iznoseći rezultate istraživanja utvrde Ošlje-Gradac i sela Ošlje u općem povijesno-arheološkom kontekstu, pri čemu osobitu pozornost daju omanjoj kasnoantičkoj utvrdi i osmerolisnoj sakralnoj građevini, tzv. Rotondi. Štefica Curić Lenert i Nella Lonza zajedničkim člankom o bratovštini Sv. Lazara u obrtničkom i trgovačkom svijetu ranog novovjekovnog Dubrovnika zaokružuju istraživanje povijesti ove znamenite bratovštine, nakon što su prvi dio objavile u Analima 2016. godine. Određuju mjesto lazarina u društvenoj strukturi ranog novovjekovnog Dubrovnika na temelju višestrukih analiza gospodarskih, političkih, vjerskih i demografskih elemenata, poglavito u kasnom 16. i u 17. stoljeću. Teme iz novije povijesti najavljuje rad Nikole Tomašegovića o Međunarodnom statističkom kongresu i njegovih devet zasjedanja u devet europskih gradova u razdoblju od 1853. do 1876. Autor upozorava na napetosti između prosvjetiteljskih ideala Kongresa i promijenjene političke i društvene situacije u drugoj polovici 19. stoljeća, kao i na njegov veliki doprinos primjeni statističke metode u definiranju nacionalnosti i u provedbi popisa stanovništva, što je nerijetko izazivalo velike kontroverze i sukobe. Barbara Đurasović i Jadran Jeić pak upornim traganjem za zametnutim brojevima lista Pravo, koji je u studenom 1895. pokrenuo mladi pravaš Đuro Rašica kao jedini pravaški politički list u Dubrovniku uz Supilovu Crvenu Hrvatsku, uspješno rekonstruiraju kako je taj list od 1895. do 1896. utjecao na jačanje hrvatske nacionalne ideologije u Dubrovniku tog vremena.
Uz desetak prikaza i osvrta na recentna domaća i međunarodna izdanja s raznih aspekata prebogate dubrovačke kulturne prošlosti, zastajemo uz članak In memoriam u spomen na dugogodišnjeg glavnog urednika časopisa, akademika Nenada Vekarića, iz pera Nelle Lonza, upotpunjen cjelovitim pregledom akademikove bibliografije koju je prikupila i uredila Ivana Lazarević. Na tragu svoje bogate tradicije, časopis Anali ostaje jedinim specijaliziranim i međunarodno priznatim znanstvenim glasilom za sve aspekte povijesti Dubrovnika i dubrovačkog kraja, pri čemu je otvoren i za poredbene pristupe kroz uvid u prošlost drugih sredina.
Relja Seferović
