Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi
U Kotoru je u organizaciji dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kotorskog Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Sveučilišta u Dubrovniku održana radionica i znanstvena konferencija „Isprepleteni identiteti: Kotor, Dubrovnik i njihovo zaleđe u višestoljetnoj perspektivi“. Pod pokroviteljstvom Hrvatske zaklade za znanost bila je to treća radionica projekta ‘Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do 19. stoljeća’. Dvodnevni je skup u nazočnosti brojnih znanstvenika otvorio je naš eminentni akademik Nenad Vekarić koji je o tom skupu rekao:
– Konferencija u Kotoru donijela je niz vrlo zanimljivih izlaganja o mnogobrojnim i raznorodnim povijesnim vezama između Dubrovnika i Kotora. Uz eminentne izlagače iz pet zemalja, priliku sudjelovanja na jednoj međunarodnoj konferenciji dobili su i doktorandi doktorskog studija „Povijest stanovništva“ koji su u svojim raznovrsnim i izvrsnim izlaganjima pridonijeli uspjehu tog skupa. Uz dijalog s pojedinim istraživačima i istraživačkim skupinama uspostavljena je i suradnja s kotorskim institucijama, „proširen je kanal“ koji će, nadam se, u budućnosti rezultirati novim znanstvenim prinosima, novim studentima i doktorandima na Sveučilištu u Dubrovniku.
Tijekom prvog dana konferencije Anita Mažibradić je održala izlaganje ‘O plemićkoj obitelji Drago u Kotoru i Tivtu’, a Željko Brguljan ‘Poslovne i obiteljske veze kotorskog i dubrovačkog plemstva u 14. stoljeću’. Zrinka Pešorda Vardić je govorila o dubrovačkim antuninskim rodovima porijeklom iz Kotora, Ariana Violić Koprivec o uglednoj Dubrovkinji Filipi Thoma, udatoj Menze, podrijetlom iz Kotora, a Elvira Sorić o starim topovima Bokokotorskog zaljeva. Savo Marković je imao izlaganje ‘Per Dalmatia tutta, nelle quai contrade e squasi per tutto io sono cognoscuto: Jeronim Buća i identitetska slojevitost na fragmentu južnojadranske društvene mreže renesansne intelektualne elite’; Vedran Stojanović ‘Prikaz Kotora u hodočasničkim dnevnicima putovanja u drugoj polovici XV. i XVI. st.’ dok je Relja Seferović govorio o pjesniku, kleriku i putopiscu Serafinu Razziu, odnosno ‘zašto je Razzi podlegao zovu kotorskih muza’.
Lovro Kunčević je održao izlaganje ‘Dubrovačke satire o Bokeljima’, Rina Kralj-Brassard ‘Stanovnici Boke kotorske u spisima dubrovačkog nahodišta’, a Nenad Vekarić ‘Bokokotorski etnici na području Dubrovačke Republike’, Slavica Stojan ‘Boka kotorska u Velikoj trešnji’ a Ivana Lazarević ‘Pozicija kuća vlasteoskih rodova kotorskog podrijetla u Dubrovniku’. Marinko Marić je održao izlaganje ‘Peraštanin Vicko Bujović i njegov odnos s Dubrovnikom’, Radoslav Zaradić ‘Arhivsko gradivo peraške obitelj Balović u Državnom arhivu u Splitu’, Irena Ipšić ‘Orebićki kapetanski rod Lazarovića podrijetlom iz Perasta’, a Marija Gjurašić ‘Boka kotorska (kotari Kotor i Herceg Novi) u katastru Franje I’.
Kristina Puljizević je govorila o primaljama i primaljstvu u Kotorskom okrugu prema izvještaju okružnog poglavara 1836. Godine; Ankica Džono Boban o zapisima o Bokeljima u dubrovačkim matičnim knjigama umrlih 1825-1918 godine; Ahmet Kalajdžić o prikazu crnogorskih i bokeljskih događaja u dubrovačkim tjednicima koncem 19. stoljeća; Daria Vučijević o Bokeljkama u dubrovačkoj Preparandiji 1877- 1903, a Marija Mihaliček o pismima Vlaha Bukovca Peraštaninu don Srećku Vuloviću.
Istoga dana je Sanja Lozančić obranila prijedlog doktorske disertacije „Grad Hvar u 19. stoljeću prema katastru Franje I“ na doktorskom studiju “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku.
Drugi dan znanstvene konferencije obilježila su izlaganja o Dušana Mlacovića ‘Rapsko plemstvo i stanovništvo Rapske komune u kasnom srednjem vijeku’; Esada Kurtovića ‘Prihodi bosanskog plemstva’; Katarine Mitrović ‘Latinske isprave vladarske kancelarije Nemanjića’; Zdenke Janeković- Römer ‘Komunalne institucije srednjovjekovnog Kotora’, Jovana J. Martinovića ‘Kotorska vlastela u 14. stoljeću’; Leonida Kampea ‘Risanski rodovi u Ilirskom grbovniku’ i Maje Katušić ‘Društvene mreže kotorskog plemstva u 18. stoljeću’.
Tijekom zgusnutog programa konferencije i boravka u Kotoru sudionici su posjetili te uspostavili znanstveno- izdavačku suradnju s Pomorskim muzejom u Kotoru te obišli katedralu sv. Tripuna. Sva će izlaganja uskoro biti objavljena i u posebnom, tematskom zborniku koji bi prema očekivanjima, iz tiska trebao vjerojatno izaći do kraja godine.
