Marinko Marić

Marinko Marić je rođen 1971. godine na Donjem Brštaniku – Hodovu. Diplomirao je Menadžment u pomorstvu na Sveučilištu u Dubrovniku, a doktorirao na doktorskom studiju Povijest stanovništva Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Dubrovniku, obranivši rad pod mentorstvom akademika Nenada Vekarića „Stanovništvo župe Ravno 1804-1918 godine“. Tijekom Domovinskoga rata, od 1992. do 1996. godine, bio je angažiran u Hrvatskoj vojsci i pravosudnoj policiji. Od 1996. do 1998. godine radio je na projektu digitalizacije arhivske građe Arhiva samostana Mala braća u Dubrovniku. Od 1998. godine je radio u Dubrovačkom listu i poduzeću Inpex. od 2007. do 2017. u poduzeću Dokument IT, a od lipnja 2017. zaposlen je na Sveučilištu u Dubrovniku, kao voditelj preddiplomskog studija Povijest Jadrana i Mediterana.

Od 2009. do 2011. je vodio projekt digitalizacije matičnih knjiga Dubrovačke biskupije. Član je uprave Hrvatskoga kulturnog društva Napredak-Dubrovnik od 2002. godine. Član je Matice hrvatske, Hrvatskoga antropološkog društva te Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Od 2006. do 2015. godine bio je voditelj kulturne manifestacije Dani kršćanske kulture u Dubrovniku, a od 2015. je član Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije. Bio je član Senata Sveučilišta u Dubrovniku (2007-2014). Član je uredništva Humskog zbornika.

Sudjelovao je, i sudjeluje, u istraživačkim projektima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Sveučilišta u Dubrovniku: Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (2007-2009), Kretanje kriminaliteta u Dubrovniku u 18. stoljeću (2009-), Depopulacija povijesne jezgre grada Dubrovnika (2010-), Oporuke u Dubrovniku u 18. stoljeću: demografska i društvena obilježja (2012), Analiza demografskih kretanja i društvenih mreža u 17. i 18. stoljeću na temelju matičnih knjiga i oporuka (2014) i Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od kasnog srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća – COLINDA (2013-2018) HRZZ 5106.

Izvodi nastavu na preddiplomskom studiju Povijest Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku na sljedećim kolegijima: “Povijest stanovništva mediteranskog i jadranskog prostora”, “Religijska povijest jadranskog i mediteranskog prostora”, “Hodočašća na Mediteranu” i “Pomorstvo predmodernog Mediterana”.

Bibliografija:

»Traditional Marriage and the Role of Witnesses in the Parish of Ravno in the First Half of the Nineteenth Century.« Dubrovnik Annals 21 (2017): 73-95 (koautor: Rina Kralj-Brassard).

»Od Glumine do Ljutaca: genealogija roda Pažin- Marijanović«, u: U njegovoj se blizini moglo rasti, ured. Maja Prskalo. Mostar-Stolac-Neum: Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Matica hrvatska, ogranak Stolac, Muzej i galerija Neum, 2017: 11-38.

»Depopulacija hrvatskog stanovništva u BiH tijekom 20. stoljeća: utjecaj ratova i izbjeglištva na primjeru katoličke župe Stjepan Krst« Motrišta 93-94 (2017): 55-71.

»Obitelj Nikole Boškovića u spisima Kaznenog suda u Dubrovniku.« Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU 54/1 (2016): 171-194 (koautor: Rina Kralj-Brassard).

»Matične knjige župe Dubrave 1708.-1946.: izgubljeni svjedoci naše prošlosti« Hercegovina: časopis za kulturno i istorijsko nasljeđe 1(26) (2015): 299-310.

Stanovništvo Popova u Hercegovini: Ravno. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2015.

»Stanovništvo i rodovi naselja župe Stjepan Krst od 1468. godine do kraja 20. stoljeća«, u: Župa Stjepan Krst (1974.-2014.), ured. Marinko Marić. Stolac-Neum-Dubrovnik: Muzej i galerija Neum, Matica hrvatska, ogranak Stolac i Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Dubrovnik, 2014: 175-317.

»Katoličko stanovništvo i rodovi Orahova Dola i Zavale: Rod Ruđera Josipa Boškovića«, u: Od Dubrave do Dubrovnika, ured. Ivica Puljić. Dubrovnik-Neum: Hrvatsko kulturno društvo Napredak-Dubrovnik i Muzej Neum, 2011.

»Katoličko stanovništvo župe Stolac 1864. godine«. Stolačko proljeće 8 (2010): 63-74.

»Na pragu demografske tranzicije: Stanovništvo Biska u Cetinskoj krajini (1870-1880)« Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 47 (2009): 171-194 (koautor Anđelko Akrap