Objavljen sedamnaesti po redu svezak edicije Dubrovnik Annals

korica annals 2013 copyObjavljen je sedamnaesti po redu svezak edicije Dubrovnik Annals, koja već tradicionalno predstavlja izabrane radove domaćih autora međunarodnoj znanstvenoj javnosti. U svjetlu sve izrazitije potrebe za međusobnom suradnjom, razmjenom misli i konkretnih priprema za zajedničke projekte ne čudi što i strani autori postaju sve više zainteresirani za objavu svojih radova u našim izdanjima. Tako je ovom prilikom svoje mjesto dobio članak Paole Pinelli s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Firenci o uspješnom radu Piera Pantelle iz Piacenze u dubrovačkoj suknarskoj industriji u prvoj polovici 15. stoljeća. Uz ovu klasičnu temu posvećenu prebogatoj dubrovačkoj gospodarskoj prošlosti srednjovjekovnom razdoblju pripada i članak Zdenke Janeković Römer o moći javne riječi i utjecaju propovjednika u srednjovjekovnom Dubrovniku. Živo nam predočujući duboku religioznost ovog društva, autorica je zastala i uz problem komunikacije i prenošenja poruke, koji su različiti propovjednici rješavali ovisno o crkvenim redovima kojima su pripadali, ali i sukladno osobnim sklonostima i temperamentu. Tako su njihove napore tumačili i kasniji dubrovački historiografi, poglavito biografi iz 18. stoljeća poput dominikanca Serafina Marije Cerve i franjevca Sebastijana Slade Dolcija.
Dok je ovaj rad barem dijelom morao neizbježno ući i u renesansno razdoblje, napustivši klasične granice srednjega vijeka, tekst Lovra Kunčevića o retorici granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika čvrsto je vezan baš uz to kronološki novije vrijeme. Također je zaokupljen problemom komunikacije, ali u posve drukčijem kontekstu, u kontekstu političke borbe i nadmudrivanja kad je bilo važnije prešutjeti, nego otvoreno reći. Zato se kontrastno dopunjuje s ranije spomenutim radom o ulozi propovjednika u srednjovjekovnoj komuni: zajedničko im je inzistiranje na snazi riječi, koja se iskazivala na različite načine. Napokon, zajednički istraživački napor Ivane MrđenAne Prohaska i Nenada Vekarića o stopi i opsegu zločina počinjenih u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću na tragu je suvremenih demografskih istraživanja i povijesti stanovništva. Svojim potankim analizama društvenih devijacija i bogatim izborom odgovarajućih grafičkih priloga ovaj bi rad morao privući i zaintrigirati stranog čitatelja, pa i potaknuti ga na odgovarajući poredbeni pristup u odnosu na druge onovremene zajednice Sredozemlja i cijele Europe.
Poput Anala na hrvatskom jeziku kao matičnog izdanja, tako i radove u Analima na engleskom prate izabrani osvrti i ocjene novih izdanja. Uz domaće autore našlo se i ovdje mjesta za jednog stranog gosta: Luca Andreoni, mladi talijanski stručnjak za ekonomsku povijest i doktor znanosti, predstavlja nam djelo svog mentora Marca Moronija o ekonomskim, kulturnim i vjerskim odnosima između dviju jadranskih obala. Srodnu knjigu profesora Moronija o gradovima, prometu i gospodarstvu na Jadranu od kasnog srednjeg vijeka do početka Novog doba prikazao je Relja Seferović. Uz knjigu Nika Kapetanića, baveći se lokalnim gospodarstvom u vidu rada mlinova na rijeci Ljutoj u Konavlima, zastala je Nella Lonza. Demografska snaga kao izvor svakog gospodarskog napretka bila je predmet rada Midhata Kozličića i Ante Bralića, koji su razmatrali kretanje stanovništva u austrijskoj Dalmaciji od 1828. do 1857. godine na temelju popisa stanovništva. Nenad Vekarić u svojem je prikazu naglasio osobitu vrijednost ove knjige zbog pedantnog utvrđivanja svih činjenica, s preciznim lociranjem svakog pojedinog lokaliteta kao na topografskoj karti. Napokon, domeni prikaza uže književnih djela pripadaju rad Mihaele Vekarić, koja se osvrnula na zanimljivo i kvalitetno rusko izdanje “Opisa Dubrovnika” Filipa Diversisa, te šetnja kroz katalog inkunabula i knjiga iz 16. stoljeća u posjedu Knjižnice HAZU u Zagrebu, što potpisuje Relja Seferović.
Odmjerenim presjekom raznovrsnih tema i ravnomjerno zastupljenim glavnim radovima i prikazima drugih izdanja, Dubrovnik Annals postaju edicija koja se ne samo izborila za samostalan život u sjeni Anala, nego i prozor u svijet na koji sve češće kucaju strani gosti.

Relja Seferović