Uz 22. broj Dubrovnik Annals Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

Korica Annals 2018            U izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku objavljen je 22. broj časopisa Dubrovnik Annals, s pet atraktivnih radova ponuđenih prvenstveno širim znanstvenim međunarodnim krugovima koje privlače izabrane teme iz dubrovačke prošlosti.

Doktorant sa Sveučilišta u Udinama i Trieru, Nicolò Vilanti, predstavlja se radom na talijanskom jeziku o privatnim i javnim učiteljima u Dubrovniku tijekom razdoblja od 1300. do 1450. godine. Prepoznavši napore naše srednjovjekovne komune za međunarodnom afirmacijom kroz angažman ne samo liječnika i notara, nego i učitelja iz talijanskih sredina, autor ističe ključnu ulogu Venecije kao središta odakle su dovođeni izabrani stručnjaci. Uspješno je rekonstruirao popis javnih i privatnih učitelja koji su radili u Dubrovniku u navedenom razdoblju, a rad dopunjava transkripcija sedam izabranih arhivskih dokumenata, od oporuke učitelja Carla di Scanello iz Bologne datirane 1400. godine u Dubrovniku, do uputa domaćim poslanicima koji su morali pronaći nove učitelje u Veneciji i dovesti ih u grad podno Srđa.

Povjesničar umjetnosti, doktorant Matko Matija Marušić analizira izvore o čudu anđela uz raspelo u crkvi Male braće, vezano uz tradiciju o franjevačkom propovjedniku Sv. Jakovu Markijskom. Autor razmatra kako je svečeva uloga u postavljanju anđela i najavljivanju čuda kroz propovijedi u prvoj polovini 15. stoljeća pridonijela njegovoj beatifikaciji 150 godina kasnije. Rad je napisan u komparativnoj perspektivi s obzirom na raspelo u crkvi Sv. Dominika izrađeno sredinom 14. stoljeća, s kojim raspelo iz crkve Male braće pokazuje evidentne sličnosti. Na jedan važan segment u arhitektonskom razvoju grada upozorava Danko Zelić s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, argumentirano dokazujući da je takozvani četvrti blok općinskih kuća, podignut 1560-ih, poslužio kao model za sve fasade zgrada na sjevernom dijelu Place, kao i za uzor u graditeljskoj obnovi nakon Velikog potresa 1667. Pritom je, u svjetlu suvremenih istraživanja, osobito istaknut rad dvojice arhitekata, Jacoba de Spinis koji je sredinom 16. stoljeća došao u Dubrovnik iz Venecije, i Giulija Cerrutija, izravno poslanoga iz Rima ujesen 1667. da u papino ime pomogne razorenom Dubrovniku.

Ovaj broj Anala na engleskom jeziku zaključuju dva rada s galerijom živopisnih likova iz dubrovačke rane novovjekovne prošlosti: Vesna Miović na temelju mnoštva arhivskih dokumenata prikazuje složene, ali bliske i obostrano korisne odnose između moćnih osmanskih žena i dubrovačkih diplomata, pokazujući kako su naši poklisari osvajali povjerenje utjecajnih sultanija od 16. do 18. stoljeća, dok Stjepan Ćosić na temelju odnedavno dostupnog grbovnika iz knjižnice u Modeni u širem genealoškom i kulturnopovijesnom kontekstu vješto konstruira povijest roda Radulovića podrijetlom iz Huma, čiji se najugledniji odvjetak, Nikola, zaodjenuo kardinalskim grimizom krajem 17. stoljeća i sa svojim precima se našao u krugu začetnika takozvane ilirske heraldike.

Časopis je dopunjen izabranim osvrtima na nekoliko novih historiografskih domaćih i inozemnih izdanja. Među njima su monografija o crkvi Sv. Vlaha koju je priredila Katarina Horvat-Levaj u izdanju Dubrovačke biskupije i Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, zbirka radova o srednjovjekovnoj prošlosti dubrovačkog zaleđa sarajevskog medievista Esada Kurtovića u izdanju Dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, zatim zbornik radova o životu i stvaralaštvu franjevca i humanista Jurja Dragišića u izdanju Instituta za filozofiju u Zagrebu i napokon zbirka arhivskih vrela o krivičnim postupcima u kojima su sudjelovali dubrovački Židovi od 1667. do 1808, koju su zajedno priredili Vesna Miović i Ivan Čerešnješ, a dostupna je u digitalnom obliku zahvaljujući istraživačkom i dokumentacijskom središtu JAS u Ljubljani.

Iako su na portalu Hrčak Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske već dulje dostupni svi dosad objavljeni brojevi časopisa Dubrovnik Annals, ipak tiskani oblik ove dragocjene edicije čuva svoju važnost na poseban način, jer svim zainteresiranima približava zanimljive znanstvene sadržaje u cjelovitom, monografskom obliku i time pokazuje njihovu međusobnu povezanost koju samo s ekrana ne bismo mogli prepoznati.

 

Relja Seferović