O dubrovačkoj vlasteli napisano je nekoliko kapitalnih knjiga, različitog sadržaja i pristupa. Irmgard Mahnken je temeljem izvora od 12. do početka 15. stoljeća načinila genealogije dubrovačkih vlasteoskih rodova do početka 15. stoljeća i tome pridodala detaljan prozopografski prikaz života i poslovanja članova pojedinih rodova u istraživanom razdoblju. (Irmgard Mahnken, Dubrovački patricijat u XIV veku, I i II. Beograd: SANU, posebna izdanja, knj. 340, 1960). Nakon Irmgard Mahnken izašlo je nekoliko manjih studija o dubrovačkoj vlasteli u srednjem i ranom novom vijeku iz pera Josipa Lučića (1964), Bariše Krekića (1986) i Davida B. Rheubottoma (1988. Godine 1999. izdano je djelo Zdenke Janeković Römer, Okvir slobode: Dubrovačka vlastela između srednjeg vijeka i humanizma, u kojem je autorica promatrala bitne elemente funkcioniranja tog staleža, ideološku podlogu, mitove i rituale, vanjske manifestacije očitovane u grbovima, ljetnikovcima, odjeći i nakitu, pa i plemićkom govoru (Okvir slobode. Dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1999).
Temeljem te knjige nastala je knjiga The Frame of Freedom: The nobility of Dubrovnik between the Middle Ages and Humanism, kao dopunjeno, bitno prošireno izdanje (opsegom dvostruko veće). Na temelju više od deset godina novih arhivskih istraživanja i bitno proširene literature, u kojoj su zastupljeni hrvatski i svjetski autori, Z. Janeković Römer je u novoj knjizi donijela detaljnije, u mnogočemu nove analize dubrovačke vlastele, osobito kad se radi o genezi grada i plemstva, slavenskoj i romanskoj kulturnoj i etničkoj pripadnosti. Posebnu pažnju autorica je pridala razvoju komune i komunalnih institucija te njihove transformacije u institucije aristokratske republike, kao i staleškom razvoju i ustroju dubrovačkog plemstva. Na novi način i s više podataka iz građe obrađen je i odnos crkvene i svjetovne vlasti, odnos dubrovačke općine/republike prema vanjskim vlastima, način vladanja na pojedinim dijelovima dubrovačkog teritorija, odgoj i obrazovanje vlastele. Temeljem novih istraživanja i knjiga, autorica je istražila i pojam građanstva te odnos građana i plemstva na političkoj i društvenoj razini. U knjizi se analiziraju i kulturni, književni, vjerski i simbolički fenomeni, osobito u njihovoj političkoj upotrebi.
Ovo djelo služit će velikom broju hrvatskih i inozemnih znanstvenika koji se bave povijesnim istraživanjima Dubrovnika i Dubrovačke Republike, ali i Sredozemlja, fenomena gradskih općina i gradova-država, njihovog staleškog, pravnog i institucionalnog razvoja, kao i niza drugih tema. Knjiga zaokružuje dugotrajno istraživanje tih pitanja, ali otvara i niz novih tema te će pobuditi živu znanstvenu raspravu. Činjenica da je knjiga prevedena na engleski jezik (prev. Vesna Baće) čini je relevantnom za upoznavanje dometa hrvatske historiografije u Europi i svijetu.
