Lovro Kunčević
Lovro Kunčević (1979., Zagreb), nakon završetka Klasične gimnazije, upisao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je na fakultetu Central European University (CEU), odsjeku Department of Medieval Studies, a doktorirao je 2012. na istom odsjeku s disertacijom naslovljenom “The Myth of Ragusa: Discourses on Identity in an Adriatic City-State (1350-1600).”
Zaposlen je kao viši znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Primatelj je niza stipendija za dulje studijske boravke u inozemstvu na institucijama poput University College London (UCL), Università Ca’ Foscari di Venezia i Geisteswissenschaftliche Zentrum Geschichte und Kultur Ostmitteleuropas (GWZO).
Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih projekata koje su organizirali Cambridge University, EUI i CEU, a trenutno sudjeluje na ERC projektu “The Diplomacy of Small States in Early Modern South-eastern Europe.“
Dobitnik je nagrade “Mirjana Gross” za najbolju knjigu iz povijesti 2015. godine za monografiju Mit o Dubrovniku. Diskursi o identitetu renesansnoga grada (nagradu dodijeljuju: Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti i Društvo za hrvatsku povjesnicu). Njegova druga monografija, Vrijeme harmonije: o razlozima društvene i političke stabilnosti Dubrovačke Republike, posvećena je pitanju o iznenađujućem odsustvu pobuna i političkih prevrata u predmodernom Dubrovniku.
Izvršni je urednik časopisa Dubrovnik Annals. Bavi se komparativnom poviješću diplomacije, ideja i institucija Dubrovnika te drugih novovjekovnih republika.
Bibliografija
a.) autorske knjige:
Mit o Dubrovniku. Diskursi o identitetu renesansnoga grada. Zagreb-Dubrovnik: Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2015.
Vrijeme harmonije. O razlozima društvene i političke stabilnosti Dubrovačke Republike. Zagreb-Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, 2020.
b.) uredničke knjige
(s Gáborom Kármánom) The European Tributary States of the Ottoman Empire in the Sixteenth and
Seventeenth centuries. Leiden: Brill, 2013.
(sa Serenom Ferente i Milesom Pattendenom) The Cultures of Voting in Premodern Europe. New
York: Routledge, 2018.
(s Ivanom Viđenom) Antonije Vučetić, Studije iz dubrovačke prošlosti: izabrani tekstovi. Dubrovnik:
Državni arhiv u Dubrovniku, 2021.
c.) izvorni znanstveni radovi
“O ‘drskosti’ Dubrovčana: mletačko-dubrovački sukob u ljeto 1630. godine.” Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 59/1 (2021): 81-114. ALSO “On the “Temerity” of Ragusans: Venetian-Ragusan Conflict in the Summer of 1630.” Dubrovnik Annals 25 (2021): 113-148.
“Political Decision-Making in The Republic of Ragusa (Dubrovnik) in the Fourteenth and Fifteenth
Centuries.” U: The Cultures of Voting in Premodern Europe, ur. Serena Ferente, Lovro Kunčević i Miles Pattenden. New York: Routledge, 2018, 225-241.
“The City Whose Ships Sail ‘on Every Wind.’ Representations of Diplomacy in the Literature of the
Early Modern Dubrovnik.” U: Practices of Diplomacy in the Early Modern World, c. 1410-1800, ur. Tracey Sowerby i Jan Hennings. New York: Routledge, 2017, 65-79.
“Etnički i politički identitet predmodernog Dubrovnika od 14. do 17. stoljeća.” Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku 55/1 (2017): 65-87.
“The Maritime Trading Network of Ragusa (Dubrovnik) from the Fourteenth to the Sixteenth Century.” U: The Routledge Handbook of Maritime Trade around Europe, 1300-1600, ur. Wim Blockmans, Mikhail Krom i Justyna Wubs-Mrozewicz. New York: Routledge, 2017, 141-158.
“The Ragusan Image of Venice and the Venetian Image of Ragusa in the Early Modern Period.” U: Practices of Coexistence. Constructions of the Other in Early Modern Perceptions, ur. Marianne D. Birnbaum i Marcell Sebok. Budapest: CEU Press, 2017, 143-176.
“O stabilnosti Dubrovačke Republike (14.-17. stoljeće): geopolitički i ekonomski faktori.” Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 54/1 (2016): 1-38.
“Temeljne političke institucije Dubrovačke Republike.” U: Knežev dvor u Dubrovniku. Utvrda-palača-muzej. Dubrovnik: Knežev dvor, 2016: 216- 227.
(koautor Domagoj Madunić), “Venecija i Dubrovnik u vrijeme velikog potresa 1667. godine.” Anali zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 52/1 (2014): 173-218.
“Janus-faced Sovereignty: The International Status of the Ragusan Republic in the Early Modern Period.” U: The European Tributary States of the Ottoman Empire in the Sixteenth and Seventeenth Centuries, ur. Gábor Kármán i Lovro Kunčević. Leiden: Brill, 2013, 91-122.
“The Rhetoric of the Frontier of Christendom in the Diplomacy of Renaissance Ragusa (Dubrovnik).” Dubrovnik Annals 17 (2013): 37-68.
“Discourses on Liberty in Early Modern Ragusa.” U: Freedom and the construction of Europe, vol. I,
ur. Skinner Quentin i Martin van Gelderen. Cambridge: Cambridge University Press, 2012, 195-214.
“Dubrovačka slika Venecije i venecijanska slika Dubrovnika u ranom novom vijeku.” Anali Zavoda za
povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 50 (2012): 9-37.
“Janus-arcú szuverenitás. A kora újkori Raguzai Köztársaság nemzetközi státusza” Korall 48
(2012): 5-32.
“Retorika granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika.” Anali Zavoda za povijesne
znanosti HAZU u Dubrovniku 48 (2010): 1-34.
“On Ragusan libertas in the late Middle Ages.” Dubrovnik Annals 14 (2010): 25-69.
“Civic and Ethnic Discourses of Identity in a City-State Context: The Case of Renaissance Ragusa.” U: Whose Love of Which Country? Composite States, National Histories and Patriotic Discourses in Early Modern East Central Europe, ur. Balázs Trencsényi i Márton Zászkaliczky. Leiden: Brill, 2010, 149-177.
“Urota.” U: Leksikon Marina Držića, ur. Slobodan Prosperov Novak, Mirjana Mataja, Leo Rafolt i Milovan Tatarin. Zagreb: Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 2009, 509-524.
“O dubrovačkoj libertas u kasnom srednjem vijeku.” Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 46 (2008): 9-54.
“No Harm in Hearing it all: Medicean Attitude to the Conspiracy of Marin Držić.” Dubrovnik Annals
12 (2008): 7-44.
““Ipak nije na odmet sve čuti:” medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića.” Anali Zavoda
za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 45 (2007): 9-46.
“The Oldest Foundation Myth of Ragusa: The Epidaurian Tradition.” Annual of Medieval Studies at
CEU 9 (2004): 21-31.