Projekt „Tradicionalizam i inovacije u Dubrovniku od srednjeg vijeka do devetnaestog stoljeća“ (INTRADA), Hrvatska zaklada za znanost, IP-2018-01-5527, 2019-2023.
Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Zdenka Janeković Römer, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Suradnici su: akademkinja Nella Lonza, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, prof. dr. sc. Vesna Miović, znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, dr. sc. Relja Seferović, znanstveni savjetnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, doc. dr. sc. Lovro Kunčević, viši znanstveni suradnik u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku; doc. dr. sc. Rina Kralj Brassard, nezaposlena, bivša viša znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, doc. dr. sc. Ivana Lazarević, nezaposlena, bivša viša znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, prof. dr. sc. Slavica Stojan, umirovljena znanstvena savjetnica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, doc. dr. sc. Irena Ipšić, Sveučilište u Dubrovniku, doc. dr. sc. Marinko Marić, Sveučilište u Dubrovniku, dr. sc. Arijana Violić Koprivec, Sveučilište u Dubrovniku, dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić, viša znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest, dr. sc. Maja Katušić, znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest, doc. dr. sc. Kristina Puljizević, Hrvatsko katoličko sveučilište, dr. sc. Domagoj Madunić, samozaposlen, Vedran Stojanović, samozaposlen, doktorand.
Projektni tim istražuje različite aspekte tradicionalizma i njihove posljedice po politiku, društvo i stanovništvo predmodernog Dubrovnika, za koji je karakteristična sumnjičavost prema svemu onome što nije čvrsto ukorijenjeno u tradiciji. Tradicionalizam je bitno utjecao na život dubrovačke općine/Republike u predmodernom razdoblju, kako na politiku i institucije tako i na gospodarstvo, društvene običaje i kulturu. Cilj projekta je interdisciplinarno istražiti i objasniti snažan utjecaj tradicionalizma na društvo, ali isto tako i promjene i inovacije do kojih je došlo pod utjecajem drugih sredina i gibanjima unutar samog dubrovačkog društva. Prednost projekta je dugo trajanje – istraživanje obuhvaća oko šest stoljeća, od srednjeg vijeka do novovjekovlja, što omogućuje jasan uvid u promjene. Dubrovnik za takvo istraživanje pruža izvanredne mogućnosti zbog izuzetno bogate dokumentiranosti različitih aspekata života no nije zanemarena ni šira perspektiva, odnosno komparacija s drugim politički, gospodarski, društveno ili teritorijalno bliskim sredinama.
U dvije i pol godine trajanja projekta voditeljica i suradnici radili su na sljedećim temama: djelovanje mletačke uprave u 13. stoljeću i pravni izvori o tome, komunalni razvoj Dubrovnika, političke, gospodarske, društvene i vjerske promjene u 14. stoljeću, društveno značenje trgovaca-pučana, vjerska i društvena uloga bratovština, djelovanje nadbiskupa Beccadellija u Dubrovniku i njegov kulturni krug, odjeci Tridentskog sabora na dubrovačke crkvene prilike, diplomatski odnosi Dubrovačke i Mletačke Republike u 17. stoljeću, povezanost krajolika i ljetnikovaca Omble s književnim djelima nastalim na tom prostoru u ranom novom vijeku, propovijedi i molitve te obredni oficiji u razdoblju od 16. do 18. stoljeća, uloga dragomana i diplomatski odnos Dubrovnika s dragomanima Porte, zemljišnik otoka Lastova u 17. stoljeću, karitativna i zdravstvena skrb i fiskalna politika Republike u ranom novom vijeku, obrambeni sustav Venecije i Dubrovnika u 17. stoljeću, genealogija mljetskih obitelji, demografski procesi na području Trebinjsko-mrkanske biskupije u 19. stoljeću, epidemije i protuepidemijsko djelovanje u 19. stoljeću, boravak i djelovanje Francuza u Dubrovniku, također u 19. stoljeću, ženska zanimanja i zapošljavanje u 19. i početkom 20. stoljeća. U svim tim temama istraživalo se ono što je osnovna istraživačka nit projekta – kako je kroz sva spomenuta vremenska razdoblja i problematiku Dubrovačka općina/Republika nastojala ostvariti ravnotežu između tradicionalizma kojem je bila poslovično sklona i neophodnih promjena, odnosno inovacija.
U okviru projekta, od 1. srpnja 2019. godine do 31. prosinca 2021., voditeljica i suradnici na projektu, unatoč bitno otežanim uvjetima rada, obavili su vrlo obimne istraživačke radove u arhivima i knjižnicama u Dubrovniku, Zagrebu, Kotoru, Zadru, Veneciji, Firenci, Parmi, Vatikanu, Sarajevu, Stocu. Obavljeno je i nekoliko terenskih istraživanja na području Dubrovačko-neretvanske županije te Crne Gore. Neka istraživačka putovanja nisu mogla biti realizirana zbog mjera protiv epidemije covid i iz administrativnih razloga.
Projektni tim objavio je u dvije i pol godine 3 monografije i 32 izvorna znanstvena rada. Objavljene su i tri transkripcije izvorne građe. Načinjeno je nekoliko baza podataka na temelju arhivske građe.
Voditeljica i suradnici sudjelovali su na 20 međunarodnih i domaćih konferencija te na 6. kongresu hrvatskih povjesničara. Održane su dvije projektne radionice („Metodološki okvir i stanje istraživanja tradicionalizma i inovacije u predmodernim društvima“, 22. -23. svibnja 2021., te „Nositelji, oblici i dinamike tradicionalizma u predmodernom Dubrovniku“, 29. svibnja 2021.). Realizirane su tri studentske radionice, održana su predstavljanja projekta, niz javnih predavanja radijskih i TV intervjua te je objavljen niz novinskih članaka. Realizirana je izložba Covid i kuga (Dubrovnik, Lazareti), koja je i nagrađena.
