Zrinka Pešorda Vardić

Zrinka Pešorda Vardić viša je znanstvena suradnica Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Rođena je 1974. u Stuttgartu, SR Njemačka. Studij jednopredmetne povijesti završila je 1997. godine na. Magistrirala je 2002. godine i doktorirala 2006. godine također na  Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od 1998. godine, i to na projektima Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama (1996.-2002.), potom  Naselja i društveno-političke zajednice srednjovjekovne Hrvatske (2002.-2006.), Grad hrvatskog srednjovjekovlja: društvene strukture, topografija, urbani život (2007-2013) te na projektu Gradovi hrvatskog srednjovjekovlja: Urbane elite i urbani prostor (URBES) (2015-2019) (HRZZ 7235). U zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2007, a više znanstvene suradnice 2013. godine. Predavala je na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i na studiju Povijesti Jadrana i Mediteranja Sveučilišta u Dubrovniku, a vanjska je suradnica i Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Sudjelovala je u nekoliko navrata u Dubrovačkoj medievističkoj radionici, te na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.  Surađivala je s Austrijskom akademijom za znanost u prikupljanju građe za ediciju “Sozialgeschichte der Habsburger Monarchie”, te s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža u edicijama Hrvatski biografski leksikon, Hrvatska enciklopedija i Leksikon Marina Držića. Sudjeluje u projektu izrade sinteze hrvatske povijesti Matice Hrvatske kao autor u 2. i 3. knjizi.

Od godine 2009. član uredništva časopisa Povijesni prilozi u kojem je i pomoćnica glavne urednice, a od 2005. član uredništva časopisa Review of Croatian History u izdanju Hrvatskog instituta za povijest. Član je više stručnih i znanstvenih udruga (Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti, Matice hrvatske – Odjel za povijest). Od godine 2010. do godine 2012. bila je potpredsjednica Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti. Glavno područje njezinoga znanstvenoga zanimanja jest povijest srednjeg vijeka. Istraživala je teme iz društvene i vjerske povijesti srednjovjekovnog Dubrovnika, proučavala je odnos Dubrovačke Republike prema Ugarskom kraljevstvu, a recentno se bavi problematikom kasnosrednjovjekovnog građanstva. Dobitnica je Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske u području humanističkih znanosti 2012. godine za knjigu U predvorju vlasti: Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku u izdanju Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Bibliografija:
Knjige:

Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property, ur. Irena Benyovsky Latin i Zrinka Pešorda Vardić, Zagreb: Hrvatski institut za povijest /Croatian Institute of History, 2014.
-U predvorju vlasti. Dubrovački antunini u kasnom srednjem vijeku (On the Threshold of Power: The Antunini of Dubrovnik in the Late Middle Ages), Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Hrvatski institut za povijest, 2012.

Znanstveni članci:

“A király és a köztársaság Raguza és a Magyar Korona Luxemburgi Zsigmond király korában (1387–1437) (Kralj i republika Dubrovnik i ugarska kruna u vrijeme kralja Sigismunda Luksemburškog (1387. – 1437.))” u:  A horvát–magyar együttélés fordulópontjai. Intézmények, társadalom, gazdaság, kultúra / Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura / Fodor, Pál i Šokčević, Dinko ; Turkalj, Jasna i Karbić, Damir (ur.), Budimpešta: Institut za povijesne znanosti istraživačkog centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti i Hrvatski institut za povijest, 2015: 504 (565)-512 (572)

“Property and Ownership in Dubrovnik’s Confraternity of St Anthony in the Late Medieval and Early Modern Ages” u: Towns and Cities of the Croatian Middle Ages: Authority and Property / Irena Benyovsky Latina ; Zrinka Pešorda Vardić (ur.)., Zagreb: Hrvatski institut za povijest /Croatian Institute of History, 2014: 327-347

“Od barkuzija do galijuna: Nekoliko crtica o ulozi pomorstva u usponu dubrovačkoga građanstva u kasnome srednjem i ranome novom vijeku”, Povijesni prilozi 47 (2014): 143-183.

»Gospođe i čuvarice: O ženama iz dubrovačke bratovštine Svetog Antuna u kasnom srednjem vijeku.« Acta Histriae 20/1-2 (2012): 25-48.

»Cittadini Ragusei: građanska elita kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika.«, u: Mestne elite v srednjem in zgodnjem novem veku med Alpami, Jadranom in Panonsko nižino (ur. Mlinar, Janez I Bojan Balkovec). Ljubljana : Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2011: 187-207.

»Youth and Age: Families of Wealthy Commoners in Late Medieval Dubrovnik.«, u: Generations in Towns: Succession and Success in Pre-Industrial Urban Societies (ur. Finn-Einar Eliassen and Katalin Szende). Newcastle upon Tyne : Cambridge Scholars Publishing, 2009. Str. 24-43.

»Pučka vlastela: Društvena struktura dubrovačke bratovštine Sv. Antuna u kasnom srednjem vijeku.« Povijesni prilozi 33 (2007): 215-237.

»The Crown, the King and the City: Dubrovnik, Hungary and the Dynastic Controversy, 1382-1390.« Dubrovnik Annals 10 (2006): 7-29.

»Bratimska elita: o počecima dubrovačke bratovštine sv. Antuna.«, u: Med Srednjo Evropo in Sredozemljem: Vojetov zbornik (ur. Jerše, Sašo i Darja Mihelič). Ljubljana : Založba ZRC, ZRC SAZU, 2006: 427-442.

»Kruna, kralj i Grad: odnos Dubrovnika prema ugarskoj kruni i vladaru na početku protudvorskog pokreta.« Povijesni prilozi 26 (2004): 19-37.

»Slika vladara: image kralja Sigismunda Luksemburškog (1387.-1437.) u srednjovjekovnom Dubrovniku.«, u: Hereditats rerum croaticarum (ur. Buczynski, Alexander, Kruhek, Milan, Matković, Stjepan). Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2003: 51-63.

»Prilog povijesti franjevaca u srednjovjekovnom Dubrovniku.« Croatica Christiana Periodica45 (2000): 29-57.

»Młodosc w sredniowiecznym DubrowniMłodosc w sredniowiecznym Dubrownikuku.« Proglas (Kraków). 8/1 (1998): 24-25.