Tradicija u novom ruhu:
51. broj dubrovačkih Anala HAZU
Pedeset i prvi broj Anala dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti HAZU predstavlja novo lice uglednog znanstvenog časopisa koji po prvi put u svojoj dugoj povijesti izlazi u dva zasebna sveska. Krenulo se s tim odgovornim korakom u želji da se bogati sadržaj što preglednije izloži vjernoj publici, ali i da bi se odgovorilo sve većem broju zainteresiranih suradnika. Istraživanje povijesti Dubrovnika i Dubrovačke Republike, kako je tradicionalno formulirana tematika kojoj su posvećeni Anali, privlači ne samo sve više domaćih stručnjaka raznih profila, nego postaje sve popularnije i među stranim znanstvenicima, osobito s druge obale Jadrana. Međusobno povezivanje i danas nezaobilazan interdisciplinarni pristup značajke su novog naraštaja povjesničara. Svojim istraživačkim radom, erudicijom i vještinom izlaganja nastoje dosljedno otkrivati i prenositi tajne dubrovačke prošlosti, jer ona postaje ključ za razumijevanje ne samo jednog drevnog identiteta, nego i dijela suvremenih integracijskih procesa kojima smo svjedoci.
Osamnaest objavljenih radova iz ovih Anala moguće je po sadržaju okvirno svrstati u tri skupine, društvenu povijest, povijest književnosti i povijest stanovništva. S kronološke je strane takva podjela nemoguća, jer se tematika ovih radova kreće od ranog srednjovjekovlja do sredine 20. stoljeća. Primjerice, zainteresirani za novčarstvo s jednakim će zanimanjem proučiti prethodno priopćenje Mata Ilkića i Nikoline Topić o arheološkim nalazima orijentalnog novca na lokalitetu nekadašnjeg benediktinskog samostana Sv. Marije od Kaštela, kao i analizu bankarskog poslovanja u dubrovačkom i bokokotorskom kotaru između dva svjetska rata, koju potpisuje Marija Benić Penava. Uz tu dragocjenu gospodarsku sliku prirodno se nadovezuje rad Franka Miroševića o stradanju stanovništva u Velikoj župi Dubrava do kraja 1941, a blok koji pripada razdoblju Drugog svjetskog rata zaokružuje iscrpno priopćenje Blanke Matković o prihvatilištu za repatrirce u Dubrovniku od srpnja do rujna 1945. Napokon, na osobit je način dočarana veza između sakralnog bogatstva i svjetovne oskudice tijekom Prvog svjetskog rata u radu Điva Sjekavice o rekvizicijama zvona na području dubrovačke biskupije.
Tradicionalne teme iz dubrovačke prošlosti zastupljene su u velikom broju. Tako je na volju čitatelju hoće li pratiti sve avanture burnog života Gracije Mendes, poslovne žene židovskog podrijetla čiji je dolazak u Grad sredinom 16. stoljeća uznemirio mnoge duhove i završio uspostavom jedne uspješne i dugotrajne poslovne suradnje, što potpisuju Vesna Miović i Relja Seferović, ili će podijeliti neizvjesnost s dubrovačkim kapelanom u osmanskom Budimu s kraja 16. stoljeća i zastati uz njegove tjeskobne izvještaje Rimskoj inkviziciji o položaju balkanskog katoličanstva, uz potanka tumačenja i transkripciju Antala Molnára. Na kratak izlet u 15. stoljeće do susreta s vječnom manufakturom suknara Piera Pantelle još jednom nas vodi Paola Pinelli, dok Irena Benyovsky Latin i Stipe Ledić zajedničkim naporom uspješno rekonstruiraju posjed obitelji Volcassio u Dubrovniku tijekom 13. i početkom 14. stoljeća, uz koloplet važnih društvenih promjena povezanih s postupnim širenjem bogatstva i utjecaja te obitelji. Portret obitelji Volcassio može se usporediti sa sagom o dubrovačkoj vlasteli u južnoj Italiji od kraja 17. do početka 20. stoljeća, koju nam nudi Fiorentino Pietro Giovino pišući o obitelji Zamagna, barunima od Prata u Napuljskom Kraljevstvu. Društvene teme vezane uz povijest stanovništva s naglaskom na kaznenom pravu privukle su Ivanu Mrđen, Anu Prohasku i Nenada Vekarića u zajedničkom radu pod popularnim naslovom Ritam zločina, razmatrajući godišnju i mjesečnu distribuciju kaznenih djela u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću, a srodno mu je istraživanje o trajanju dubrovačkih kaznenih postupaka u istom stoljeću koje su zajedno proveli Goran Cvjetinović, Ruža Radoš i Nella Lonza. Odmak od sudova i kaznenih postupaka u korist rada dubrovačkog nahodišta i skrbi o trudnicama i rodiljama u drugoj polovici 18. stoljeća nalazimo u suradnji Rine Kralj-Brassard i Kristine Puljizević, s naglaskom na institucionaliziranoj humanosti dubrovačkog Hospitala milosrđa. Karakterističan blok posvećen povijesti stanovništva dopunjuje rad Maje Šunjić o uzrocima smrti u župi Desne-Rujnica u neretvanskom kraju sredinom 19. stoljeća.
Ljubitelji povijesti književnosti ovom će prilikom doći na svoje kroz značajan historiografski i filološki napor Vladimira Rezara s kritičkim izdanjem, prijevodom i komentarom spisa Ludovika Cerve Tuberona o počecima i rastu Grada. Književnu tradiciju u novijem ruhu predstavljaju Jelena Obradović-Mojaš, upoznavajući nas s kolendama Mata Zamagne uz iscrpne izvatke iz izvornika, kao i Srećko Lorger, tragajući za korijenima gange kao fenomena priprostog polifonog skupnog pjevanja. Napokon, bogatstvo izabranih tema iz ovog i prethodnih brojeva časopisa postat će jasnije sagledamo li rad cijele ustanove, dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti, iz pune povijesne perspektive od samog osnutka. To nam sad omogućuje Magdalena Najbar-Agičić, temeljeći svoj rad i na vrlo zanimljivim i dragocjenim zapažanjima iz rukopisne ostavštine Miroslava Krleže pohranjene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Poslije oduljeg pregleda radova valja zastati uz uobičajenu rubriku Osvrti i kritike, na kraju drugog sveska, koju je popunilo deset prikaza novijih domaćih i međunarodnih izdanja. I oni u malom predstavljaju ključno stvaralačko načelo Anala: otvorenost suradnicima, poziv na kritiku i argumentiranu razmjenu mišljenja kako bi se što više približilo objektivnosti i povijesnoj istini, s naglaskom na istraživanju dubrovačke prošlosti. S time na umu treba ostati uvjeren da će Anali samo dobivati na važnosti.
Relja Seferović