Objavljen je sedamnaesti po redu svezak edicije Dubrovnik Annals, koja već tradicionalno predstavlja izabrane radove domaćih autora međunarodnoj znanstvenoj javnosti. U svjetlu sve izrazitije potrebe za međusobnom suradnjom, razmjenom misli i konkretnih priprema za zajedničke projekte ne čudi što i strani autori postaju sve više zainteresirani za objavu svojih radova u našim izdanjima. Tako je ovom prilikom svoje mjesto dobio članak Paole Pinelli s Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Firenci o uspješnom radu Piera Pantelle iz Piacenze u dubrovačkoj suknarskoj industriji u prvoj polovici 15. stoljeća. Uz ovu klasičnu temu posvećenu prebogatoj dubrovačkoj gospodarskoj prošlosti srednjovjekovnom razdoblju pripada i članak Zdenke Janeković Römer o moći javne riječi i utjecaju propovjednika u srednjovjekovnom Dubrovniku. Živo nam predočujući duboku religioznost ovog društva, autorica je zastala i uz problem komunikacije i prenošenja poruke, koji su različiti propovjednici rješavali ovisno o crkvenim redovima kojima su pripadali, ali i sukladno osobnim sklonostima i temperamentu. Tako su njihove napore tumačili i kasniji dubrovački historiografi, poglavito biografi iz 18. stoljeća poput dominikanca Serafina Marije Cerve i franjevca Sebastijana Slade Dolcija.
Dok je ovaj rad barem dijelom morao neizbježno ući i u renesansno razdoblje, napustivši klasične granice srednjega vijeka, tekst Lovra Kunčevića o retorici granice kršćanstva u diplomaciji renesansnog Dubrovnika čvrsto je vezan baš uz to kronološki novije vrijeme. Također je zaokupljen problemom komunikacije, ali u posve drukčijem kontekstu, u kontekstu političke borbe i nadmudrivanja kad je bilo važnije prešutjeti, nego otvoreno reći. Zato se kontrastno dopunjuje s ranije spomenutim radom o ulozi propovjednika u srednjovjekovnoj komuni: zajedničko im je inzistiranje na snazi riječi, koja se iskazivala na različite načine. Napokon, zajednički istraživački napor Ivane Mrđen, Ane Prohaska i Nenada Vekarića o stopi i opsegu zločina počinjenih u Dubrovačkoj Republici u 18. stoljeću na tragu je suvremenih demografskih istraživanja i povijesti stanovništva. Svojim potankim analizama društvenih devijacija i bogatim izborom odgovarajućih grafičkih priloga ovaj bi rad morao privući i zaintrigirati stranog čitatelja, pa i potaknuti ga na odgovarajući poredbeni pristup u odnosu na druge onovremene zajednice Sredozemlja i cijele Europe.
Poput Anala na hrvatskom jeziku kao matičnog izdanja, tako i radove u Analima na engleskom prate izabrani osvrti i ocjene novih izdanja. Uz domaće autore našlo se i ovdje mjesta za jednog stranog gosta: Luca Andreoni, mladi talijanski stručnjak za ekonomsku povijest i doktor znanosti, predstavlja nam djelo svog mentora Marca Moronija o ekonomskim, kulturnim i vjerskim odnosima između dviju jadranskih obala. Srodnu knjigu profesora Moronija o gradovima, prometu i gospodarstvu na Jadranu od kasnog srednjeg vijeka do početka Novog doba prikazao je Relja Seferović. Uz knjigu Nika Kapetanića, baveći se lokalnim gospodarstvom u vidu rada mlinova na rijeci Ljutoj u Konavlima, zastala je Nella Lonza. Demografska snaga kao izvor svakog gospodarskog napretka bila je predmet rada Midhata Kozličića i Ante Bralića, koji su razmatrali kretanje stanovništva u austrijskoj Dalmaciji od 1828. do 1857. godine na temelju popisa stanovništva. Nenad Vekarić u svojem je prikazu naglasio osobitu vrijednost ove knjige zbog pedantnog utvrđivanja svih činjenica, s preciznim lociranjem svakog pojedinog lokaliteta kao na topografskoj karti. Napokon, domeni prikaza uže književnih djela pripadaju rad Mihaele Vekarić, koja se osvrnula na zanimljivo i kvalitetno rusko izdanje “Opisa Dubrovnika” Filipa Diversisa, te šetnja kroz katalog inkunabula i knjiga iz 16. stoljeća u posjedu Knjižnice HAZU u Zagrebu, što potpisuje Relja Seferović.
Odmjerenim presjekom raznovrsnih tema i ravnomjerno zastupljenim glavnim radovima i prikazima drugih izdanja, Dubrovnik Annals postaju edicija koja se ne samo izborila za samostalan život u sjeni Anala, nego i prozor u svijet na koji sve češće kucaju strani gosti.
Relja Seferović
