Knjiga rizničarskih najmova Liber affictum thesaurarie (1428-1547), prir. Danko Zelić. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2012.
“U Dubrovniku postoji samo jedna vlada i jedna država i jedna služba rizničara, koji su naši prethodnici vrlo pomišljeno i svečano ustrojili…ˮ, jer ona djeluje “ne samo za spas duša umirujućih, nego i za dobrobit i čast čitave dubrovačke države, a pogotovo za uzdržavanje siromašnih i jadnih ljudiˮ, kaže se u arengi (uvodu) jednog propisa iz 1441. Spomenuti iskaz, u kome se pobožnost i skrb za potrebite spominju u istom dahu s najvažnijim državnim interesima, ne treba otpisati kao golu retoriku koja žonglira općim mjestima, nego shvatiti kao odraz duboko ukorijenjene vjere da se države uzdižu i propadaju Božjom voljom, a da su im dobra djela najbolji zagovornici.ˮ
Ovim riječima započinje Knjiga rizničarskih najmova Liber affictuum thesaurarie (1428-1547) koja je ovih dana tiskana u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, kao 12 knjiga u seriji Monumenta historica Ragusina u kojoj se objavljuje arhivsko gradivo.
Knjiga se sastoji od uvodne studije koju je napisala Nella Lonza, analize arhivskog izvora koju je napisao Danko Zelić te, transkribirane arhivske knjige rizničarskih najmova koju je za tisak priredio Danko Zelić. Obje studije su prevedene i na engleski jezik.
Navedena arhivska knjiga najstariji je izvor te vrste sačuvan u Državnom arhivu u Dubrovniku, a ustanovljena je 1428. godine. Ona sadrži glavnu evidenciju tzv. vječnih najmova proisteklih iz nabožnih zapisa (legata) nastalih između sedmog desetljeća 13. stoljeća i 1526. godine, te osvjetljava rad dubrovačkih rizničara. Ti najmovi su bili namijenjeni za činjenje milosrdnih djela (piae causae), osnosno za spas duša (pro anima). Glavni protagonisti ove knjige su ostavitelji, vlasnici i korisnici nekretnina, dubrovačka vlastela i pučani, svećenici i redovnici, a razumijevanje rada državnih rizničara nam omogućuje uvid u različite segmente života Grada u srednjem vijeku.
Izdavanje arhivskog gradiva od izuzetne je važnosti za povijesnu znanost jer ga čini dostupnim puno širem krugu znanstvenika i čitatelja, lišava ga snalaženja u labirintu arhivskih dokumenata i borbe s teško čitljivim rukopisima. Uz izvanredne studije Nelle Lonza i Danka Zelića, ova knjiga će biti korisna i zanimljiva svima koji žele razumjeti djelovanje institucije državnih rizničara u Dubrovačkoj Republici.
Ivana Lazarević
