U izdanju dubrovačkog Zavoda za povijesne znanosti HAZU javnosti se nudi 56. broj časopisa Anali. Na više od 800 stranica podijeljenih u dva sveska obuhvaćeno je 19 novih znanstvenih radova, dva članka In memoriam u spomen na akademika Vladimira Stipetića i dr. Iva Perića, dvojicu zaslužnih članova ove ustanove te šest prikaza recentno objavljenih monografija. Stoga je možda riječ o najobimnijem broju u dugoj tradiciji izlaženja časopisa.
Po uobičajenom kronološkom redoslijedu, prvi je rad Nikoline Topić i Branke Milošević o arheološkom istraživanju ispod mosta od Pila provedenom krajem 2014. i početkom 2015, s nalazima koji potječu od zapadne Europe do Kine, nastalima od srednjeg vijeka do ranog 20. stoljeća. Nella Lonza bavi se problematikom mletačke vlasti nad Dubrovnikom u ranom 13. stoljeću i kneštvom Giovannija Dandola, na temelju analize dvaju dubrovačkih sporazuma s Venecijom iz 1232. i 1236. godine. Dubrovačko-mletačke veze u srednjem vijeku privukle su i Zdenku Janeković Römer, koja izučava zatvaranje dubrovačkog plemstva i vijeća u političkom i društvenom kontekstu 13. i 14. stoljeća kao dugotrajan proces dovršen po uzoru na analognu mletačku serratu. Religijskim diskursom o djevičanstvu u “Istoriji od Dijane” Mavra Vetranovića Dubravka Dulibić-Paljar s povijesno-književnog aspekta nudi novi pristup pastoralnoj drami ovog dubrovačkog renesansnog pjesnika, dok Vesna Miović radom o moćnim osmanskim ženama i dubrovačkim diplomatima na temelju brojnih dokumenata ističe sve napore kojima su naši poklisari – laskanjem, lukavstvom i darovima – osvajali povjerenje utjecajnih sultanija od 16. do 18. stoljeća. Razmatrajući tri rukopisna djela, kartografsko-geografska izvora dubrovačke provenijencije, Stjepan Ćosić i Nikola Glamuzina daju važan doprinos razumijevanju dubrovačke kartografije s kraja 17. stoljeća, u vrijeme kad u drevnoj Republici nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica, ali je diplomatska borba s Mlečanima za neprekinutu granicu u zaleđu u vrijeme Karlovačkog mira 1699. potaknula Dubrovčane da u nekim elementima čak i nadmaše tada poznate kartografe. Petrica Balija potanko analizira vrste ukradenog građevinskog materijala na teritoriju Dubrovačke Republike u razdoblju mukotrpne obnove nakon Velikog potresa 1667, nastavivši time istraživanje o pljačkama i stradanjima stanovnika u vrijeme “prve smrti Grada”. Prvi svezak Anala zatvaraju radovi posvećeni povijesti 19. i ranog 20. stoljeća: Viktorija Franić Tomić nudi priloge za biografiju Bečanke Mimi von Born, pustolovke koja je nakon sloma prvog braka s Tomom Basseglijem pobjegla u SAD i ondje desetljećima vodila ženski odgojni zavod, sprijateljivši se s mnogim američkim velikanima, dok Irvin Lukežić piše o obitelji Levi Mondolfo, uglednim riječkim trgovcima dubrovačkog podrijetla koji su u predvečerje Drugog svjetskog rata igrali zapaženu ulogu u židovskoj zajednici u Rijeci i na sjevernom Jadranu općenito.
Drugi svezak Anala započinje tematskim blokom od šest radova posvećenih kumstvu. Tema je razvijena u okviru doktorskog studija “Povijest stanovništva” Sveučilišta u Dubrovniku i znanstvenog projekta “Društvena kretanja i mreže na temelju analize matičnih i kancelarijskih knjiga”. Kumstvo se ispituje u rodbinskom, društvenom i političkom kontekstu, uz poredbeni zahvat i izvan užeg dubrovačkog kraja. Tako na temelju matičnih knjiga Danijela Doblanović i Marija Mogorović-Crljenko pišu o kumovima na krštenju i svjedocima na vjenčanju u Istri od 15. do 17. stoljeća, Irena Ipšić, Ivana Lazarević i Vedran Stojanović upozoravaju na neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća, a Marinko Marić i Rina Kralj-Brassard bave se kumstvima na vjenčanju u župi Ravno i običajnom ulogom vjenčanog kuma. Darija Vučijević i Ivana Lazarević prikazuju mrežu kumova u Blatu i Pupnatu na Korčuli u drugoj polovici 19. stoljeća, Ankica Džono Boban i Irena Ipšić pišu o krsnim i vjenčanim kumovima u slavonskoj župi Drenovci 1870-1871. godine, a Marko Rašica i Ljiljana Marks o kumstvima na Lastovu u 19. i 20. stoljeću.
Nov prilog povijesno-demografskom istraživanju neretvanskog kraja daje Maja Šunjić analizirajući osobna imena i prezimena u župi Desne-Rujnica u 18. i 19. stoljeću, dok je Kristinu Puljizević i Rinu Kralj-Brassard privukla tema iz povijesti medicine, to jest utjecaj modernizacije javnog zdravstva i obrazovanja žena na dojenačku smrtnost u Dubrovniku krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Barbara Đurasović vrlo iscrpno piše o političkoj cenzuri u dubrovačkim novinama “Crvena Hrvatska”, “Dubrovnik” i “Prava Crvena Hrvatska” u razdoblju od 1905. do 1914, dok su Ankica Džono Boban i Joško Sindik obradili problem alergijskih bolesti i aeroalergena na dubrovačkom području krajem 20. stoljeća.
Glavni urednik časopisa i upravitelj Zavoda, akademik Nenad Vekarić potpisuje tekstove sjećanja na dugogodišnjeg voditelja Zavoda, uglednog ekonomista, redovitog člana HAZU i sveučilišnog profesora dr. Vladimira Stipetića (1928-2017), kao i na istaknutog povjesničara i književnika dr. Iva Perića (1930-2018), jednog od najznačajnijih članova u 70-godišnjoj povijesti ove ustanove. Upotpunivši osobnim uspomenama temeljit pregled njihova javnog i znanstvenog rada, ovi tekstovi jezgrovito svjedoče o višedesetljetnoj plodonosnoj suradnji. Na tako utrtoj stazi bit će mjesta i za nova postignuća.
Relja Seferović
