„Knjigu o vještini trgovanja / Libro del arte dela mercatura“ Benedikt Kotrulj napisao je 1458. godine. Djelo je više od stoljeća ostalo u rukopisu – tiskano je 1573. godine u izdavačkoj kući Frane Petrisa All’elefanta,, u Veneciji, pod izmijenjenim naslovom Della mercatura e del mercante perfetto / „O trgovini i savršenom trgovcu“. Nekoliko godina kasnije knjigu je na francuski jezik preveo Jean Boyron te je 1582. godine izašla u Lyonu. Još jedno talijansko izdanje pojavilo se u Bresciji 1602. godine, a nakon toga djelo je za duže vrijeme palo u zaborav, sve do 19. stoljeća, kada ga ponovo otkrivaju ekonomski povjesničari. Prvi hrvatski prijevod djela prema tiskanoj verziji iz 1573. pojavio se, uz izvornik, 1975. godine, iz pera Žarka Muljačića. Ovaj prijevod doživio je još nekoliko izdanja.
Zaokret u istraživanju Kotruljeva djela o trgovini donijelo je otkriće dvaju firentinskih rukopisa tog djela iz 1485. i 1486. godine (sačuvani u Biblioteca Nazionale Centrale, odnosno u Biblioteca Marucelliana u Firenci), koje je 1990. objavio Ugo Tucci. Nakon objavljivanja Tuccijeva izdanja Kotruljeva djela slijedilo je novo otkriće: Paul
Oskar Kristeller je u Bibljoteka Nazzjonali u La Valetti na Malti našao spomen najstarijeg poznatog rukopisa Kotruljeva djela, koji je u Napulju 1475. godine prepisao dubrovački trgovac Marin Rafaelov. Godine 1995. Žarko Muljačić je nabavio mikrofilm ovog rukopisa s Malte, te izvijestio javnost o ovom senzacionalnom otkriću. Slijedeći podatke Kristellera, krajem devedesetih godina taj su rukopis s knjigovodstvenog gledišta analizirali Johanna Postma i Anne J. van der Helm. Prvo izdanje taj je rukopis doživio u kritičkom izdanju kojeg je priredila Zdenka Janeković Römer. Ona je transkribirala izvorni tekst, u kritičkom izdanju ga usporedila s dvama firentinskim rukopisima, prevela na hrvatski jezik te napisala vrlo opsežnu studiju o Benediktu Kotrulju, njegovu djelovanju i opusu.
Priređujući kritičko izdanje Z. Janeković Römer je kao osnovicu uzela najstariji, malteški rukopis iz 1475. Od njega je odstupila samo na nekim mjestima, kada je bio
singularan u odnosu na firentinske rukopise i Petrisovo izdanje. Djelo je transkribirala prema pravilima interpretativne, kritičke transkripcije, razriješila sve kratice i prilagodila pisanje velikih slova uzusima. Sve ostalo prenijela je vjerno, bez moderniziranja i ortografskih pojednostavljenja. Registrirala je sve jezične, sintaktičke i sadržajne razlike između malteškog i firentinskih rukopisa, koje su vrlo brojne. (U latinskom tekstu ima 2468 bilježaka.) Izostavljene su grafijske i morfološke nepodudarnosti triju rukopisa koje su prisutne gotovo u svakoj riječi. Razlike u odnosu na tiskani tekst, već nekoliko puta objavljen, autorica nije unosila u znanstveni aparat, osim iznimno. Na bitne uredničke izmjene Frane Petrisa upozorila je u hrvatskom prijevodu teksta.
Z. Janeković Römer je ustanovila da malteški rukopis pokazuje daleko veće sadržajne sličnosti s Petrisovim tekstom nego firentinski rukopisi. Kritičko izdanje i analiza rukopisa Z. Janeković Römer pokazuju da su upravo prepisivači firentinskih rukopisa izbacivali velike dijelove teksta. Z. Janeković Römer je dokazala da Petrisove ispravke izvornika nisu bile „devastirajuće“, kako ih ocjenjuje Ugo Tucci, ali su ipak bile zamjetne. Unosio ih je u sve knjige, a ponajviše u prvu, onu koja izravno govori o trgovini. Petris je bitno izmijenio i najslavnije, 13. poglavlje prve knjige o vođenju trgovačkih knjiga, izostavljajući upravo onaj dio koji pomno objašnjava dvostavno knjigovodstvo. Izbacio je primjere i detalje o vođenju pojedinih knjiga i knjiženju stavki te dao samo sumarni pregled i naveo nazive pojedinih knjiga. Na nekim je mjestima Petris ispravio očite greške u rukopisu, no u većini je slučajeva mijenjao autorski sloj teksta, tako da izdanje koje je priredila Z. Janeković Römer predočuje tekst u obliku najbližem izvorniku.
Kotruljev tekst Z. Janeković Römer je popratila vrlo opsežnom studijom koja najpotpunije i u mnogočemu na novi način predstavlja Kotruljev život i opus temeljem bogate
literaturi i objavljene građe te obimnog arhivskoga istraživanja.Rad pod naslovom »Benedikt Kotrulj u potrazi za savršenim trgovcem.« (str. 13-111) donosi podatke o tradiciji djela Benedikta Kotrulja „Del arte dela mercatura“. Opisani su firentinski rukopisi, malteški rukopis iz 1475. i njegov dodatak, najstariji priručnik dvostavnog knjigovodstva na svijetu (La riegola de Libro. Questa sie la riegola de libro, laqual sie fondamento de ogni quadernier). Potom autorica analizira značajke tiskanog teksta koji je objavio Frane Petris 1573. godine, kasnija svjetska izdanja, a posebno hrvatska izdanja i prijevod Ž. Muljačića. Posebno je analizirala razlike između teksta malteškog rukopisa u
odnosu na firentinske rukopise i tiskani tekst. Objasnila je i probleme transkripcije, kritičkog izdanja i prijevoda. Z. Janeković Römer je dala sveobuhvatni pregled povijesti obitelji Kotrulj te životnog puta i nesvakidašnje karijere samog Benedikta Kotrulja. Donosi genealoške i druge podatke o obitelji Kotrulj, o njihovoj društvenoj poziciji u Dubrovniku te o poslovanju u Dubrovniku i na Mediteranu. Jedno poglavlje posvećuje mediteranskim putovanjima i trgovačkim poslovima i kompanijama. Posebnu pažnju posvetila je analizi djelovanja Benedikta Kotrulja i njegova oca Jakova na napuljskom dvoru u vrijeme vladavine aragonskih kraljeva Alfonsa i Ferdinanda, naslovima i službama koje je Kotrulj stekao i vršio u Napulju, potom analizira sukob kojeg je Kotrulj imao sa skupinom dubrovačkih trgovaca te njegov složeni odnos s dubrovačkom vladom. Slijedi analiza Kotruljeva znanja i obrazovanja kroz njegova djela, koja pokazuju poznavanje filozofske tradicije, teologije, astronomije, navigacije, zemljopisa, pjesništva, govorništva, latinskog jezika, književnosti, povijesti, logike, matematike, prava, umjetnosti, povrh vještina trgovačkog zanata. Jedno je poglavlje studije posvećeno Kotruljevim subrovačkim biografima.
Drugi dio studije analizira djelovanje Benedikta Kotrulja kao humanističkog pisca. Z.Janeković Römer tu je analizirala njegov poznati opus koji uz „Knjigu o vještini trgovanja“ sadrži i djelo „O plovidbi“. Autorica je analizirala Kotruljev izbor jezika te jezičnu raznolikost i bogatstvo njegova djela koje sadrži mješavinu mletačkog i napuljskog dijalekta, uz jake utjecaje latinskog, a onda i hrvatskog, španjolskog, francuskog i grčkoga jezika. Sljedeće poglavlje otkriva Kotruljeve izvore – autoritete kojima je podupirao svoje teze i razmišljanja. U djelu je citirao veliki broj biblijskih, antičkih, patrističkih, pravnih te različitih suvremenih tekstova. Z. Janeković Römer proučila je i druge srednjovjekovne priručnike za trgovinu te odredila poziciju Kotruljeva djela unutar toga žanra. Kotruljeva knjiga o trgovini odudara od ovog niza trgovačkih priručnika pristupom i obuhvatnošću problematike. Više se približava srednjovjekovnoj i renesansnoj građanskoj traktatistici, tzv. „oeconomica”. Z. Janeković
Römer zaključuje da nitko od srednjovjekovnih autora priručnika o trgovini nije tom predmetu pristupio tako temeljito i tako ga globalno prikazao kao Benedikt Kotrulj.
Neizostavno, jedno je poglavlje studije posvećeno Benediktu Kotrulju kao prvaku teorije dvostavnog knjigovodstva. Nakon dugotrajnog sporenja unutar svjetske ekonomske
povijesti, danas je nedvojbeno da je upravo Kotrulj prvi opisao tu značajnu knjigovodstvenu tehniku, a ne Luka Pacioli, kojem su mnogi pripisivali prvenstvo. Upravo je problem
dvostavnog knjigovodstva krajem 19. st. probudio zamrli interes svjetske znanosti za Kotruljevo djelo, počevši od Karla Petera Kheila i njemu suvremenih autora do mnogih
drugih svjetskih i hrvatskih ekonomskih povjesničara. Među hrvatskim autorima o Kotruljevu primatu na tom području pisali su Žarko Muljačić, Vladimir Kral, Vladimir Stipetić, Mladen Habek, Miroslav Buzadžić i drugi. Malteški rukopis potvrđuje izvorni Kotruljev tekst o dvostavnom knjigovodstvu koji je potpuniji, jasniji i potkrijepljen primjerima, što pokazuje da je on o tom predmetu znao mnogo više no što bi se moglo zaključiti prema tekstu iz 1573. godine. Time definitivno otpadaju kritike svih onih autora koji su Kotrulju predbacivali neodređenost i nejasnoću u objašnjavanju dvostavnog knjigovodstva. Z. Janeković Römer je u poglavlju „Kotruljeva trgovačka i staleška etika“ analizirala
Kotruljeve ideje o etičkim i moralnim zahtjevima koji se postavljaju pred trgovce te njegovo nastojanje da trgovačko poslovanje pomiri s crkvenom doktrinom i kršćanskom vjerom. Posebno se obrađuje problem lihve, vrijednosti vremena i novca, ravnoteže rada i dokolice te važnosti duhovnog života. Z. Janeković Römer također analizira Kotruljev odnos prema vlastitom staležu i njegovoj društvenoj poziciji u dubrovačkoj i drugim sredinama koje je poznavao. Tu je prisutna i izravna kritika povlaštenih društvenih slojeva, plemstva i crkvenih ljudi, koju je Petris izbacio iz teksta. U sljedećim poglavljima Z. Janeković Römer analizira Kotruljeve poglede na brak, obitelj, roditeljstvo i kućanstvo, potom njegove nazore koji objedinjuju antičke uzore, srednjovjekovno kršćansko nasljeđe i nove vrijednosti humanizma. U Kotruljevu djelu očit je utjecaj talijanske renesansne kulture, ali i kulturne posebnosti uvjetovane njegovom pripadnošću Dubrovačkoj Republici. Njegova afirmacija osobnih vrijednosti i vlastite profesije nagovještaj je afirmacije građanstva i rada.
Rukopis s Malte je iznimno važan za proučavanje Kotruljeva djela, jer je najbliži izvorniku ne samo kronološki nego i mjestom nastanka i porijeklom prepisivača. Posao
transkribiranja, kritičkog izdanja i prijevoda toga djela je vrlo velik i zahtijeva iznimno poznavanje paleografije, latinskog jezika te povijesne problematike vremena u kojem je djelo nastalo. Z. Janeković Römer je taj posao obavila suvereno, akribično i temeljito. Rezultat toga rada očituje najbolje vrijednosti tradicionalne metodologije rada na izvorima. Z. Janeković Römer također je donijela vrstan prijevod djela. Kotruljev slikoviti i živopisni rječnik, bogatstvo njegova humanističkog stila i osobne izražajnosti maestralno je prenijela u hrvatski jezik. Njezin prijevod zrači izvornom humanističkom jednostavnošću, s odmjerenim popratnim komentarom. Potraga Z. Janeković Römer za Kotruljevim izvorima bila je složena, budući da on najčešće ne navodi mjesto na koje se referira, citati su mu nerijetko neprecizni, čak i netočni. Ponekad je namjerno mijenjao smisao citata i prilagođavao ih stavu koji je želio izraziti. Z. Janeković Römer je uspjela identificirati sve Kotruljeve citate, njih oko 320, izuzev dva-tri
mjesta na kojima nije ostavio nikakav ili je naveo posve krivi trag. Radi usporedbe s Kotruljevim interpretacijama, autorica je u bilješkama navodila izvorne citate, zajedno s
bibliografskom jedinicom, ispravljala pogrešne navode autora i djela i identificirala mjesta na kojima Kotrulj pojedine autore citira posredno, preko drugih tekstova. Uzevši u obzir da prijevod Ž. Muljačića prema tiskanom izdanju nije precizno donio Kotruljeve izvore, a i u Tuccijevu izdanju ima dosta grešaka i propusta u tom smislu, jasno je da je Z. Janeković Römer time bitno obogatila recepciju Kotruljeva djela.
Uvodna studija Zdenke Janeković Römer je do sada najopsežnija analiza života i rada iznimno važnog autora kao što je Benedikt Kotrulj. U toj je studiji autorica prenijela najnovije spoznaje hrvatske i svjetske historiografije o Benediktu Kotrulju i njegovoj obitelji te ispravila neke historiografske zablude pomoću novih dokumenata i interpretacija. Analizirala je Kotruljevo poznavanje antičke, biblijske, otačke, pravne i suvremene literature. Ocijenila je njegovo djelo u kontekstu drugih srednjovjekovnih trgovačkih priručnika i traktata. Predočivši znanstvenoj i kulturnoj javnosti najstariju poznatu verziju Kotruljeva djela dodatno je potvrdila Kotruljevo prvenstvo u objašnjavanju teorije dvostavnog knjigovodstva. Nadalje, Z. Janeković Römer briljantno je analizirala Kotruljevu trgovačku stalešku etiku, napetosti između njegove profesije i kršćanskih vrijednosti i normi te rješenja koja je nalazio. S obzirom na njegov interes za brak, obitelj i roditeljstvo, pozicionirala ga je i u suvremenu traktatistiku koja se bavila tim pitanjima i analizirala njegove stavove. Rad zaokružuje konačna interpretacija Kotruljevih teza o savršenom trgovcu kao savršenom građaninu, idealnom čovjeku svoga vremena, čovjeku koji u sebi ujedinjuje srednjovjekovlje i nove vrijednosti renesanse.
Kritičko izdanje djela Benedikta Kotrulja „O vještini trgovanja“ je kapitalno djelo. Ono predstavlja izniman događaj za hrvatsku i za svjetsku historiografiju, pogotovo za
znanstvenike koji se bave humanizmom, ekonomskom poviješću, jezikom, poviješćuMediterana, društvenim odnosima, poviješću gradova, diplomacijom i mnogim drugim temama dotaknutim u ovom izvanrednom izvoru. Stoga smatramo da ovaj rad Zdenke Janeković Römer zaslužuje nagradu HAZU na području društvenih znanosti.
